Od 19. ožujka u Hrvatskoj su zbog epidemije koronavirusa postrožene epidemiološke mjere. Njima je donedavno bilo zatvoreno gotovo sve, ali i dalje je na snazi održavanje socijalne distance i zabrana javnih okupljanja. Dio građana je završio i u samoizolaciji, a drugi su sami otišli u karantenu, iako nisu imali doticaja s oboljelima. Stoga se najčešće postavljaju pitanja, jesmo li poludjeli i kako si pomoći u ovoj krizi.
Psihijatar Herman Vukušić tvrdi kako je zbog epidemije potreba za psihološkom i psihijatrijskom pomoći "u eksponencijalnom, a ne linearnom porastu" te da se ljudi u posljednje vrijeme češće javljaju s problemima.
"To je zbog nekoliko stvari. Prvo, zbog osjećaja bespomoćnosti koji je zadesio cijelu naciju, a posebice građane Zagreba i dijela Hrvatske koji je bio pogođen i teškim potresom. Nakon toga imamo veliki socio-ekonomski stres koji će vjerojatno uslijediti ako nam podbaci sezona i dođe do vala nezaposlenosti", kazao je Vukušić i posebno istaknuo maturante koje još čeka i veliki stres vezan za maturu u ovim okolnostima. Kada se sve to sabere, možemo očekivati veliki psihosocijalni stres po cijelu naciju", rekao je Vukušić u RTL Direktu.
PTSP vezan uz teža zdravstvena stanja
Dodao je kako bi svi trebali poraditi na jačanju psihosocijalnih kapaciteta cijelog društva, ali i uvođenju novih mjera - onih koje će očuvati mentalno zdravlje.
"Nažalost, svjedoci smo ovih dana da u nekim sredinama i čak i kliničkim institucijama, se radi na dekonstrukciji, a ne promicanju takvih mjera", rekao je Vukušić i dodao da se trauma ne događa samo u ratu već se ona može dogoditi svima, pogotovo u ovakvim razdobljima.
U javnosti je bilo riječi o stvaranju korona PTSP-a, a Vukušić otkriva kako je taj poremećaj često posljedica drugih težih zdravstvenih stanja.
"Fenomen PTSP-a, koji se veže uz akutnu, odnosno, kroničnu bolest nije novost u medicini. Od 1980. godine kada je PTSP prvi puta postavljen u dijagnostičke priručnike psihijatrije i psihologije, jako puno se radi na PTSP koji je posljedica težih zdravstvenih stanja kao što su karcinomi, teške kronične bolesti, a sada se širi i na COVID", rekao je psihijatar.
Izbori bude nadu
Dodao je kako je opasno to što su mnogi na početku epidemije poharali dućane stvarajući ogromne količine namirnica: "To je opasno ponašanje jer širi paniku. Panika, pored osjećaja bespomoćnosti, je osnovni čimbenik rizika za razboj PTSP-a."
Komentirao je i često spominjanje riječi "komorbiditet" na konferencijama Stožera civilne zaštite: "Stresni poremećaji se nikada ne javljaju sami. Oni uvijek za sobom vuku depresiju, alkoholizam, a i nešto što je i svjetska zdravstvena organizacija upozorila, a to je moguća epidemija porasta obiteljskog nasilja i to za 20 posto."
Na kraju je dao i savjete kako lakše prebroditi zatvorenost: "Uz psihički stres ona vuče i unutarnje psihodinamičke promjene. U ovoj situaciji za ljude je najvažnija nada. A iznenadit ćete se da naša istraživanja na suicidima hrvatskih branitelja pokazala su da u društvenim okvirima, nadu daju i izbori. Pa se veselim da su i izbori pred nama, jer mislim da će ljudi dobiti nadu i da će možda doći do promjene koja će nam možda poboljšati život pa tako i mentalno zdravlje."
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.