Kako su se Hrvati krajem prošle godine užurbano pripremali za uvođenje eura, a zahuktavale pripreme da tranzicija u bankama i na bankomatima prođe što bezbolnije, situacija se zahuktavala i na onom dijelu hrvatskog tržišta gdje euro nije bio nikakva novost. Dapače, sve što će uslijediti uvođenjem nove službene valute, za mjenjačnice je moglo značiti samo kolaps.
Konverzija eura godinama je bila glavni izvor prihoda mjenjačnicama u Hrvatskoj. Euro je tijekom 2021. godine činio oko 86 posto ukupnog prometa mjenjačnica (drugi je bio dolar sa šest posto udjela), a 2022. godine mjenjačnice su na konverziji s eura na kune napravile promet veći od 21 milijardu kuna.
Ove godine, bitno drugačija situacija.
Čak 711 mjenjačnica odlučilo je da, nakon isteka zakonskog roka u ožujku, neće produljiti svoj ugovor o kupnji zaštićenog računalnog programa zasnovanog na euru, za koji certifikat izdaje Hrvatska narodna banka (HNB), odnosno, da time neće produljiti odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova koje im je HNB izdao.
Ukratko, s 1. travnjem ove godine, 711 mjenjačnica je stavilo ključ u bravu. Pribroje li se tome odobrenja koja je HNB oduzeo u slučaju 45 mjenjačnica te nova odobrenja u slučaju 5 mjenjačnica, ispada da je od oko 1100 mjenjačnica - koliko ih je prošle godine bilo na tržištu - ostalo svega njih 305.
Pad prometa u srpnju 95 posto
Zatvaranje većeg broja mjenjačnica bilo je očekivano, kaže nam Mia Petričević, predsjednica Uprave Auro Domus Money Shopa iz Opatije, koji je u svom vlasništvu još do prošle godine imao 139 mjenjačnica diljem Hrvatske, od čega njih 70 posto sezonskih.
"U 2023. godini taj je broj lokacija značajno smanjen, posebice kada su u pitanju sezonske mjenjačnice, koje su u većoj mjeri ovisile o turističkom prometu i primarno su bile usmjerene na konverzije eura u kune. Tako da smo ove sezone mjenjačke usluge nudili na 4 lokacije, uglavnom u Dalmaciji te 44 cjelogodišnje lokacije", kaže Petričević.
Dodaje da se u njihovim mjenjačnicama najveći pad prometa osjetio u regijama u kojima je većina posjetitelja stizala iz eurozone, prvenstveno u Istri koja je dominantno auto-destinacija i glavnina gostiju dolazi iz Austrije, Slovenije, Njemačke i Italije. Uvođenje eura manje se osjetilo u regijama koje imaju veći udio avio-gostiju, odnosno gostiju iz daljih destinacija, u kojima euro nije službena valuta. To se prvenstveno odnosi na Dalmaciju i jug Hrvatske.
I prema podacima HNB-a, najviše mjenjačnica zatvoreno je u kontinentalnom dijelu zemlje, dok je rad onih na priobalnom području - vezan uglavnom uz pružanje usluga tijekom turističke sezone - sezonskog karaktera. HNB pojašnjava da je značajnom dijelu sadašnjih ovlaštenih mjenjačnica pružanje mjenjačkih usluga dopuna pružanju osnovnih usluga, npr. trgovačkim društvima koja upravljaju hotelima, marinama, kampovima ili onima koji priređuju igre na sreću.
Promet koji su "preživjele" mjenjačnice ostvarile u srpnju ove godine iznosio je 28,94 milijuna eura, što je čak 94,62 posto manje u odnosu na srpanj 2022. godine (kada je promet iznosio 509,4 milijuna eura).
POGLEDAJTE VIDEO: Stiže euro, ali i problemi... Što će biti s radnicima mjenjačnica? Oko 4 tisuće bi ih moglo dobiti otkaz
Prilagodba: Širenje liste valuta, ali i usluga
"Kako bismo održali mjenjačko poslovanje, proširili smo listu valuta s novim valutama koje dosad nisu bile prisutne u našoj ponudi, a rijetko su se mogle pronaći i u drugim hrvatskim mjenjačnicama", kaže nam Mia Petričević. "Naša zemlja je sve interesantnija destinacija građanima udaljenijih zemalja, a samim time povećava se i potreba za mjenjačkim uslugama njihovih valuta. Jednako tako, i sami Hrvati putuju na te "egzotične" destinacije, stoga je naše poslovanje dvosmjerno – hrvatski građani mogu prije puta, po povoljnijim uvjetima nego u stranim destinacijama, kupiti valute zemlje u koju odlaze", pojašnjava.
Ipak, dodaje, u njihovim poslovnicama koje su otvorene tijekom cijele godine, mjenjačko poslovanje nije jedina niti primarna djelatnost, a kako bi zadržali što veći broj otvorenih radnih mjesta, uveli su i nove usluge. U mjenjačkom poslu, to podrazumijeva i uslugu narudžbe novca odnosno, mogućnost da klijent unaprijed online zatraži određene količine potrebne valute koja ih zatim čeka na odabranoj lokaciji.
Dolar, koji je nekada činio šest posto udjela ukupnog prometa mjenjačnica sada je postao vodeća valuta za trgovanje, pokazuju podaci HNB-a. Tijekom srpnja i kolovoza ove godine trgovina američkim dolarom činila je oko 50 posto ukupnog prometa, a udio trgovanja švicarskim frankom popeo se na 20 posto ukupnog prometa. Slijede australski dolar, konvertibilna marka, britanska funta i kanadski dolar, svaki s oko šest posto udjela ukupnog prometa.
Iako u značajnom manjem obimu, mjesta za preostale mjenjačnice na tržištu ima. Ipak, teško da će više ijedna valuta donositi prihode koje im je nekada donosio euro.
