Udruga Franak priopćenjem je reagirala na tekst Gojka Drljače objavljen u Jutarnjem listu 2. prosinca. Naslov članka bio je 'Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni', a iz udruge Franak tvrde da je novinar tim tekstom pokušao 'uljepšati sliku bankarskog poslovanja u RH i pritom iznio niz insinuacija i netočnih podataka'. Udruga Franak poslala je i demantij.
'Spinom uljepšava sliku bankarskog poslovanja u RH'
U svojem priopćenju tvrde da je autor 'poznati borac za pravo banaka', te da je ovim tekstom 'spinom pokušao uljepšati sliku bankarskoga poslovanja u Republici Hrvatskoj'.
'Gospodin Drljača piše između ostaloga da je današnji tečaj CHF „tečaj švicarskog franka na starim razinama, praktično na razinama kada se smatralo da su CHF krediti povoljniji od euro i kunskih klredita“ te se pita „bi li dužnici koji su konvertirali kredite mogli sada tužiti Lalovca, tadašnju Vladu RH i Udrugu Franak, jer su lošije prošli nego da su ostali u CHF kreditima“. Moramo primijetiti da su takve insinuacije u najmanju ruku čudnovate, a u krajnjem tumačenju mogli bismo reći da su vrlo zlurade, ali u konačnici su izrazito neistinite. Te insinuacije su notorne laži. Da se radi o lažima dokazat ćemo faktima, jer Udruga Franak uvijek se služi faktima, eventualno ponekad dajemo projekcije na temelju općih podataka, ali niti tada te projekcije nisu manje od 10% u granicama točnih podataka', ističe se u priopćenju udruge Franak, koja dodaje i da su CHF krediti ugovarani u vrijeme kada je tečaj CHF bio između 4,4 kn i 5 kn odnosno kada je tečaj CHF-a za 23% do 32% bio niži nego što je to danas, zbog čega su dužnici ugovorili 30% do 45% više CHF iznose nego da su kredite ugovarali danas u istim kunskim iznosima.
'Dakle, tečaj CHF nije danas na starim razinama nego je blizu razine kada je SNB zacementirao već podivljali tečaj CHF-a krajem 2011., ali je današnji tečaj još uvijek iznad toga ograničenja', pojašnjavaju iz udruge Franak.
Tužbe nisu realna mogućnost
Usporedbom tri stambena kredita podignuta u srpnju 2007., udruga Franak ističe da se radi o kreditima istih vrijednosti, podignutim u CHF, euro i kunskim iznosima vrijednosti kredita.
'Tako bi CHF dužnik na početku otplate bio dužan 443.000 kn s anuitetom 616 CHF odnosno 2.728 kn prvih 6 mjeseci, dok bi danas nakon svih promjena kamatnih stopa i primjene ograničene kamatne stope 3,23% bio dužan još 68.100 CHF odnosno 440.000 kn uz anuitet 591 CHF odnosno 3.811 kn. Ako je takav dužnik konvertirao CHF kredit u euro kredit na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju, nakon konverzije bio bi dužan još 44.330 eura odnosno 339.000 kn na dan konverzije, uz kamatu 5,35% ubuduće i preplatu od 43.000 kn te anuitet 430 eura odnosno 3.246 kn, s tim da bi zaključno sve do prosinca 2017. anuitet iznosio 1623 kn, jer bi se plaćalo pola rate sve dok se ne istopi preplata od 43.000 kn te bi ukupni dug u prosincu 2017. iznosio 37.655 eura odnosno 284.300 kn', stoji u priopćenju.
Udruga Franak ističe da potencijalne tužbe koje Drljača spominje u tekstu nisu realna mogućnost zbog toga što nije istina da bi CHF dužnici danas bili u povoljnijem položaju, ali i zbog toga što konverzija nije bila prisilna mjera, nego je svaki dužnik samostalno odlučivao hoće li konverziju provesti ili neće.
'Poručujemo spin doktorima da se ubuduće služe argumentima'
Poručuju i da je konverzija CHF kredita prava win-win- win situacija, u kojoj je konverzija bila dobra za dužnike, dobra za državu i dobra za banke.
'Poručujemo svim spin doktorima da se ubuduće služe argumentima, a ne prozirnim PR trikovima kojima pokušavaju zavarati hrvatske potrošače i ostalu hrvatsku javnost. Pozivamo hrvatsku javnost da ne nasjeda takvim člancima, jer ti članci služe samo za pilatsko pranje ruku onih koji su ogrezli u kamatarenje kakvo ne postoji u zemljama euro zone, niti je ikada postojalo. Banke u Hrvatskoj i nakon sudske presude o nezakonitim kamatnim stopama primjenjuju nezakonito definirane kamatne stope koje su veće i do 200% od kamatnih stopa kakve bi trebale biti na temelju tržišnih uvjeta na početku ugovornoga odnosa, za što imaju blagoslov HNB-a, Vlade RH i Hrvatskoga sabora. Istodobno pozivamo sve EURO i KUNSKE dužnike da se jave Udruzi Franak, jer većina njih ima pravo privatnim tužbama zahtijevati preplaćene kamate koje su neopravdano platili bankama zbog nezakonitih povećanja kamatnih stopa', zaključuje udruga Franak u priopćenju.
