Šest novih predmeta, više tjelesnog, geografije, matematike i hrvatskog, bez domaćih zadaća neki su od detalja programa cjelodnevne škole koju će od jeseni eksperimentalno provoditi 50 škola, predstavljenih u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Prijedlog je naišao na brojne kritike javnosti nakon što se otkrilo da Ministarstvo, u 2023. godini, želi smanjiti broj sati iz Informatike.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je objavilo i Javni poziv osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u eksperimentalnom programu Osnovna škola kao cjelodnevna škola koji će trajati četiri školske godine, a u njega će biti uključeni učenici od 1. do 8. razreda u 50 škola.
"Djeca nam nedovoljno dugo borave u samim školama i onu zadnju poziciju moramo promijeniti i promijenit ćemo s konceptom cjelodnevne škole", kazao je tom prigodom ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavljajući program cjelodnevne škole.
Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije, Svijet i ja, Drugi strani jezik - novi su predmeti koje će od jeseni slušati učenici 50 osnovnih škola koje uđu u eksperimentalni program cjelodnevne nastave. Školski dan trajat će od 8 do 17 sati svaki dan.
Obavezna nastava trajat će do 15 ili 15.30 sati, u okviru toga učenici imaju topli obrok, a slijedi drugi dio koji pohađaju učenici koji to odaberu, a to su izvannastavne aktivnosti do 17 ili 17.30. Potom će slijediti izvanškolske aktivnosti koje ne pokriva proračun i mogu biti eventualno sufinancirane na neki drugi način, rekao je Fuchs.
Koji se 'lumen' ovoga dosjetio?
Idejom Ministarstva posebno su ogorčeni učitelji i profesori, mnogi od njih nadaju se kako će taj prijedlog ostati upravo to - prijedlog.
"Izjave poput 'učenici će tijekom cjelodnevne nastave kvalitetnije provoditi vrijeme'; 'učitelji će imati bolje uvjete za rad'; 'svi učenici će postići jednaku razinu usvojenosti ishoda',….može izreći samo osoba koja nije provela u razredu ni jedan radni dan. Nažalost, učenici, posebno nižih razreda već nakon četvrtog sata gube bilo kakvu motivaciju za rad, koncentracija im je na minimalnoj razini, umorni su i nemirni te jedva čekaju da nastava završi. Prijedlog ove besmislene cjelodnevne škole uključuje nove predmete koje će, eto, predavati učitelji koji nisu za njih osposobljeni niti su na fakultetima slušali predavanja i metodike o navedenome, dok za predmete poput TZK za koji su polagali metodike i slušali predavanja najednom više nisu osposobljeni ni dovoljno kompetentni", komentirala je jedna učiteljica razredne nastave i dodala da ni kao majka ne bi htjela da njezina djeca uđu u taj sustav.
Neki se pitaju koji se to 'lumen' sjetio ove ideje.
"U 21. stoljeću vi smanjujete satnicu Informatike, točnije ukidate je i zamjenjujete je s predmetom Informacijske i digitalne kompetencije, a uz to iz redovne nastave u ostale poslove dižete tj. stavljate IKT podršku, Administratore e-upisnika itd. Kako ste krenuli najbolje da ukinete informatiku jer je očito cilj ove reforme potjerati iz škola kvalitetni obrazovni kadar. Satnica Informatike ili kako god da ćete je zvati, u konačnici pada za 50 posto", napisao je jedan nezadovoljni učitelj.
Gomilaju se brojna pitanja
U glavama učitelja se gomilaju brojna pitanja.
"Tko će provoditi rekreacijske vježbe tijekom odmora, ja za to nisam studirala pa se ne smatram kompetentnom. Tko će dežurati pod odmorima, hranom…..tko će i kada i gdje ispravljati pisane provjere, pripremati nastavu, bilježiti bilješke, pisati mišljenja, izvoditi terenske i izvanučioničke nastave, tko će voditi računa o učenicima s teškoćama u razvoju i učenju, provoditi brojne projekte…Treba nam vojska ljudi za ovo", poručila je jedna učiteljica.
Jedna učiteljica informatike je puna netuzijazma u školski sustav ušla iz privrede odlično je skenirala prijedlog cjelodnevne nastave.
"Smanjenje satnice informatike apsolutno je odluka za koju ne razumijem tko ju je uopće imao hrabrosti staviti kao prijedlog. Sramotno je marginalizirati danas najvažnije vještine bez kojih je čovjeku onemogućeno normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu. Informatika je predmet za koji doista ne možemo nikako reći „kad će mi to trebati u životu“ – jer trebat će ti sutra, ako ne već i danas", poručila je dodajući kako se ovakvim promjenama učitelje stimulira za odlazak iz ove struke.
I učitelji Tehničke kulture su imali što za reći.
"Od 1998. radim i predajem Tehničku kulturu. Oduzeta nam je satnica, logično (sarkazam), pošto tržište rada ne zahtjeva proizvodna zanimanja. Djeci ne trebaju temelji rada i stvaranja vlastitim rukama i promišljanjem. Tržište ne treba keramičare, bravare, zidare, armirače, električare, elektroničare, građevinare, arhitekte….stvaramo 'kviz' djecu, nezainteresiranu, preopterećenu. Kako da upisuju strukovne škole i fakultete, kad im je satnica TK svedena na jedan sat tjedno… Obrazovni sustav se treba prilagoditi potrebama tržišta rada. Rimac nam iskače iz svih vijesti i slični njemu - temelj je dobio u osnovnoj školi, na kojim satima? Tehnička kultura, tj. STEM predmeti trebaju biti temelj satnice", napisao je.
Apsurdan prijedlog
"Mijenjajte sustav na drugačiji način, zaposlite ljude koji godinama čekaju na Zavodu za zapošljavanje, a ne "punite" taj isti Zavod s učiteljicama iz Produženog boravka", poručuje druga učiteljica.
"Kao učiteljica informatike smatram ovo apsurdom! U dobu kada informacijske tehnologije zauzimaju svaku sferu našeg života, informatika se smanjuje na jedan sat tjedno. Naš je zadatak pripremiti učenike za daljnji život i obrazovanje, a u konačnici i rad. Škola u kojoj sam zaposlena, zbog manjka učionica, nema ni informatičku učionicu (radimo u dvije smjene). Svaki sat informatike nosimo prijenosna računala u razrede i spajamo sve kako bismo mogli raditi. Oprostite, ali bojim se da svi oni koji su ovo osmislili nisu jako dugo radili u školi ili čak nikada", zaključuje ova učiteljica informatike.
Javila se i jedna učiteljica iz produženog boravka koja je, kako tvrdi, u snovima vrtjela neke stvari koje je pročitala u prijedlogu Ministarstva.
"Čitajući komentare, jasno je da nitko nije za takvu cjelodnevnu nastavu kakvu ste predložili, pa ipak, bojim se koliko će toliko nezadovoljstvo nametnutim programom imati učinka na to da se program ipak ne provede. Jer svima nama je jasno gdje živimo i kako stvari kod nas funkcioniraju. Nametanje obaveze da su djeca u školi do 15h je van svake pameti i ja kao roditelj ne bih prihvatila i željela da mi je dijete svaki dan toliko opterećeno, pogotovo ako ne mora biti. Pustite roditelje da sami odluče što će i kako će sa svojom djecom", kaže spomenuta učiteljica.
Neki smatraju kako ovim pristupom odgajamo generacije neempatičnih robota koji ne znaju sami ništa riješiti.
Eksperiment
"Molim da se objave imena članova ekspertne skupine koja je smislila ovaj kupus od prijedloga. Nisam niti spomenula smanjivanje satnice informatike. Nakon 20 godina rada u nastavi doista sam mišljenja da samo želite izvući novac za izgradnju i dogradnju novih prostora, preko leđa nastavnika, djece i roditelja. Mi nastavnici smo već oguglali na takav pristup, no kad su vam puna usta prava djece, zapitajte se i kao roditelji biste li dopustili da vaše dijete provodi sate punog radnog vremena odrasle osobe izvan svoje obitelji, pod nadzorom osoba koja toj djeci nisu roditelji", kaže jedna učiteljica.
"Čitajući prijedlog eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, zapitala sam se je li itko od sastavljača radio u nastavi ili nogom makar kročio u školu, da jest, ova sramota ne bi izašla u javnost. Program je sastavljen stihijski, sasvim je nerealan i krajnje štetan za sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa, a najoštećenija će biti djeca koja u ovome budu morala sudjelovati. Kao majka, mogu samo reći da mi je drago što imam već poveliku djecu pa ih neće zahvatiti ovo institucionaliziranje djetinjstva u kojem je djetetu oduzeta svaka autonomija, sloboda, mogućnost da svoje vještine i sposobnosti razvija bez stalnog nadzora autoriteta i izvan ustanove", piše jedna učiteljica.
"Ovo je doslovno eksperiment. Idemo vidjeti, upropastiti koju generaciju, pa onda sve ukinuti. Kao i sve prethodne ishitrene reforme. Svakom novom reformom jasno je da ljudi koji ih rade nisu radili u nastavi. Ili nisu ništa naučili radeći u nastavi. A počinjem sumnjati kako su i svoju školu završili. Izvan redovite nastave ja kao roditelj odlučujem. I ne planiram eksperimentirati. I znam da nisam sama u ovom razmišljanju", zaključila je druga učiteljica u komentaru na stranici eSavjetovanje.
