Prva novost koju je najavio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs uvođenje je male mature, koja bi se polagala na kraju osnovne škole. Mala matura trebala bi pokazati koje su osnovne škole dobre, u kojima se školuju 'pravi' odlikaši, a u kojima se ocjene tu i tamo poklanjaju.
Već se zna da bi na maloj maturi đaci sigurno polagali hrvatski i matematiku, dok polemike traju treba li uz ta dva predmeta polagati i strani jezik, piše Večernji list.
Gimnazijalcima treba prepoloviti broj predmeta
Drugi veliki projekt je reforma gimnazija, kojoj je cilj prepoloviti broj obaveznih predmeta. Dakle, umjesto sadašnjih 20-ak predmeta, gimnazijalci bi u budućnosti morali svladati maksimalno 10-ak. Postoji i inicijativa da se pojedini predmeti spoje u jedan.
Takav interdisciplinaran predmet, objašnjava Veronika Javor, ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije, bio bi, naprimjer, prirodoslovlje. Na tom bi predmetu gimnazijalci dobili osnove iz fizike, kemije i biologije, a slušao bi se u prva dva razreda svih gimnazija, kako bi svi đaci mogli dobiti osnove iz ta tri spojena predmeta.
"A poslije, u trećem i četvrtom razredu, ti bi predmeti bili zasebni u prirodoslovnim gimnazijama. Isto tako postoji ideja i o spajanju povijesti i zemljopisa u prva dva razreda", otkriva Javor. Kaže da u osnovne predmete svakako trebaju ići hrvatski, strani jezik, matematika i informatika.
"Te bi predmete trebali imati svi, a dalje onda ovisno o tome radi li se o općoj, jezičnoj ili matematičkoj gimnaziji odrediti preostale obavezne predmete", kaže ravnateljica Javor, koja je Ministarstvu obrazovanja i ukazala na potrebu reforme gimnazijskog programa.
'Reforma gimnazija znači i gubitak radnih mjesta'
Oba projekta još su uvijek u povojima, a povjerenstva koja će se baviti tim pitanjima upravo se osnivaju i uskoro kreću s radom.
Ipak, ima i skeptika koji upozoravaju da se reformi mora pristupiti oprezno.
"Sadašnji gimnazijski program je ogroman i treba se mijenjati. Dosta je da đaci imaju pet-šest obaveznih i nekoliko izbornih predmeta. Nije upitno da se u tu reformu mora ići, ali ja sam skeptičan kako će to u konačnici završiti jer reforma gimnazija znači i gubitak radnih mjesta jer će doći do promjene nastavnog plana", kaže Ante Gulin, ravnatelj XVI. jezične gimnazije u Zagrebu.
Istog je mišljenja i Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije u Zagrebu, i zato naglašava da u taj projekt treba uključiti sve zainteresirane, pa i sindikate, i da ne treba srljati, piše Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201003200002006 arti-201003300730006 arti-201003100159006
