Taj model, prema pisanju Večernjeg lista, počiva na takozvanom swapu, odnosno zamjeni obveznica državnom imovinom. To znači da bi se dio duga nastalog izdanjem obveznica platio udjelom u dionicama državnih tvrtki.
Prihvatljivo i Vladi i mirovinskim fondovima
Premda je još rano govoriti o tome dionice kojih tvrtki bi se koristile kao sredstvo plaćanja mirovinskim fondovima, ta je ideja načelno prihvatljiva i Vladi i mirovinskim fondovima, tvrde Večernjakovi izvori upoznati s tim planom.
Na računima obveznih mirovinskih fondova koncem studenog prošle godine bilo je oko 74 milijarde kuna, od čega su sami zaradili 18,4 milijarde ulaganjima u državne obveznice i dionice privatnih i javnih tvrtki.
Fondovi zainteresirani za privatizaciju
Budući da država ima udjele ili dionice u više od 500 različitih tvrtki, prostora za moguće fdogovore ima puno. Mirovinskim fondovima u interesu je imati što manje obveznica, a što više udjela u tvrtkama.
Oni imaju oko 70 posto imovine u obveznicama, što je oko 52 milijarde kuna, a taj udio namjeravju smanjiti na nešto više od 55 posto. Time bi 10 do 15 milijardi kuna potencijalno mogli osloboditi za privatizaciju.
Privatizacija po modelu zamjene
Ujedno bi se razvijalo i nove projekte, poput većih energetskih objekata, za koje su mirovinski fondovi i ranije pokazivali interes. Spomenuti model zamjene nije nov, već se spominjao i kod propalog projekta monetizacije autocesta.
Lista potencijalnih projekata zaista je duga. Po posljednjoj procjeni Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom vrijednost udjela u državnom portfelju kreće se oko 50 milijardi kuna. Intenzivnom privatizacijom po modelu zamjene mogao bi se osjetan dio tog portfelja prepustiti mirovinskim fondovima, piše Večernji list.
