Predstavnici najvećih sindikata u školstvu jučer su bili na višesatnom sastanku u Vladi. Iako su to tražili, nisu ih primili niti premijer Andrej Plenković, niti ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, već predstavnici premjerova ureda i ministarstva. Navodno je razlog tomu razgovor o stručnim analizama koeficijenata i plaća temeljem kojih bi Vlada mogla sindikatima dati novu ponudu, piše Jutarnji list.
Sindikalisti su i prije sastanka decidirano tvrdili kako od prosvjeda, koji bi se trebao održati u ponedjeljak u 12.05 na Trgu bana Jelačića, neće odustati, ma što god Vlada ponudila. Isto je i sa štrajkom, koji traje već 30 dana. Naime, bilo kakva Vladina ponuda treba proći referendum kod sindikalnog članstva, za što ipak treba vremena. Iako su ranije govorili o najmanje 10.000 ljudi na prosvjedima, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec, rekao je kako ne želi licitirati brojkama.
"Dolazi najmanje 50 autobusa samo članova našeg sindikata iz cijele Hrvatske, a Sindikat hrvatskih učitelja dovest će ih najmanje još triput toliko. Imamo potporu roditelja, velikog broja građana, podržavaju nas i ostali sindikati. Nadam se da će Jelačićev trg biti dovoljno velik", rekao je Mihalinec.
Sličnosti s prosvjedom za kurikularnu reformu
Ipak, teško je da će se na trgu okupiti 40.000 ljudi, koliko ih je 2016. bilo na prosvjedu za kurikularnu reformu. Razlog je tajming i činjenica da u to vrijeme mnogo ljudi radi. No, sindikati su htjeli biti praktični, pa su se rukovodili interesima svojih članova iz cijele Hrvatske kojima bi bilo teško doći i otići iz Zagreba da se prosvjed održava u neko drugo vrijeme. Uz to, neizbježna je i druga poveznica s prosvjedom otprije tri godine. Dok se prosvjed za kurikularnu reformu održao pod sloganom "Hrvatska može bolje", sloga ovog prosvjeda je "Hrvatska mora bolje".
Jutarnji doznaje kako bi se prosvjetu mogli priključiti i članovi 54 druga sindikata koji su se do jučer popodne javno solidalizirali s učiteljima i nastavnicima. To znači da bi na ulicama mogli biti i željezničari i strojovođe, vatrogasci, carinici, pomorci, cestari, djelatnici Hitne pomoći, policajci, umirovljenici...
"Cijeli javni sektor je potplaćen, ljudi odlaze. Nekad se mislilo da su to sigurna radna mjesta, ali sada zbog malih plaća prelaze u privatni sektor. NHS, ni ja osobno, a niti čelnici školskih sindikata, sigurno nismo ni u čijoj političkoj torbi. Znamo da bezidejna politička oporba iskorištava ovakve situacije u nedostatku vlastitih ideja. Ali, svi su oni isti, na jedan se način ponašaju kada su u oporbi, a na drugi kada dođu na vlast", rekao je Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, čiji će članovi također sudjelovati u prosvjedu.
"Premijer Plenković prvi je poslodavac radnicima u školstvu, a ponaša se kao najgori poslodavac u privatnom sektoru. Mora se naći rješenje za situaciju u školstvu, dajemo punu potporu učiteljima od prvog dana", istaknuo je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, koji će zajedno sa Severom, doći u ponedjeljak na prosvjed.
Učitelji otvaraju bolovanja
Najava Vlade kako učiteljima od 15. studenog neće platiti dane provedene u štrajku, potakla je manji broj učitelja na prekid štrajka, a neke navodno i na otvaranje bolovanja. Obiteljski su liječnici, naime, počeli dobivati sve više zahtjeva zaposlenih u školama za otvaranjem bolovanja. Time će zaobići Vladinu odluku, jer za bolovanje moraju biti plaćati, a ništa ih ne spriječava da i dalje štrajkaju, a s druge strane, ugrozit će svoje liječnike, jer je otvaranje bolovanja zbog štrajka kazneno djelo koje sa sobom povlači gubitak licencije. Iz HZZO-a neslužbeno potvrđuju kako nemaju informacije o takvim postupcima.
Uz to, sve se više spekulira kako će nadoknada nastave biti provedena skraćivanjem zimskih praznika, iako još ništa nije službeno potvrđeno. Govori se kako bi mogao "stradati" posljednji tjedan praznika, u kojem naši građani tradicionalno odlaze na skijanje. No, čini se kako eventualna nadoknada nastave neće poremetiti planove za zimovanje.
Na koji način će se nadoknaditi dani izgubljeni u štrajku, još nije definirano. No, jedna od izglednijih varijanti je skraćivanje zimskih praznika. Veći dio škola u rasporedu ima predviđena tri tjedna zimskih praznika, a koja bi se zbog novonastale situacije mogla skratiti za jedan, posljednji tjedan. Riječ je tzv. hrvatskom tjednu kada se tradicionalno odlazi na skijanje. Stoga smo provjerili je li došlo do otkazivanja dogovorenih putovanja.
"Prvenstveno, to još to nije definirano. S druge strane, ne traju zimski praznici svoj djeci u Hrvatskoj jednako, a na kraju krajeva, roditelji ne žele odustati od zimskih radosti za obitelj. Te sate mogu i opravdati", rekao je Tomislav Fain, predsjednik Udruge putničkih agencija.
