Danas je 26. dan štrajka u školama, nastave nema u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i u Gradu Zagrebu, a Vlada, potvrdio je to i premijer Andrej Plenković, nakon današnjeg dana, više neće plaćati dane provedene u štrajku.
"Ako neće plaćati, onda neće plaćati", kratko je te najave prokomentirao Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ispred Hrvatskog sabora, gdje su sindikalci u petak dijelili letke pozivajući saborske zastupnike da ne dignu ruku za državni proračun za sljedeću godinu jer u njemu nema selektivnog povećanja plaća za učitelje. Rekao je također da zaposlenici škola na referendumu koji se provodio u srijedu i četvrtak u gotovo stopostotnom postotku odbijaju prethodnu Vladinu ponudu (kojom se predlagao rast koeficijenata od dva posto za zaposlene u obrazovanju od 1. srpnja iduće godine). To je najbolja poruka Vladi od koje, unatoč žestokim tonovima izrečenima posljednjih dana, očekuju nastavak pregovora u skladu sa sindikalnim zahtjevom od kojega ne odustaju: rast koeficijenata zaposlenih u obrazovanju za 6,11 posto.
"Okvir za pregovore ispod kojega ne možemo ići je rast koeficijenata od 6,11 posto, a razgovarati možemo samo o dinamici, priznavanju složenosti poslova i odgovornosti zaposlenih u školama te metodama kojima se to može postići. Odazivat ćemo se na svaki sastanak u interesu dijaloga i postizanja cilja, a taj je da se riješi pitanje zaostajanja plaća zaposlenih u obrazovanju", kazala je za Jutarnji listAna Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.
Premijer Plenković i njegovi ministri ponavljali su da je konačna Vladina ponuda "korektna i u okviru mogućnosti". Plenković je ponovio da će u mandatu ove Vlade, od 2016. godine te uz rast osnovice u 2020. godini za 6,12 posto i s prihvaćanjem dodatka od dva posto, prosvjetarima plaća porasti ukupno za više od 20 posto. "Ni Vladina tajnica ne sjeća se da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće. Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati", kazao je Plenković na sjednici Vlade. Kao odgovorna Vlada, dodao je, smatraju da plaćanje štrajka nakon 15. studenoga više nema smisla, a takvu odluku naziva "razumnom i racionalnom i ona je dio apela da se sagleda sve što je na stolu".
Učitelji ostaju bez 315 kuna po danu?
Jutarnji list iz izvora bliskih Ministarstvu znanosti i obrazovanja doznaje da se mjesečno za plaće zaposlenih u prosvjeti izdvaja više od pola milijarde kuna. Trošak za zaposlene u obrazovanju za jedan radni dan maksimalno iznosi oko 30 milijuna kuna bruto, pa bi to mogao biti i najviši dnevni "gubitak" za državu ako su u štrajku svi zaposleni.
Odluči li Vlada da neće plaćati štrajk, sudionici bi u slučaju njegova nastavka mogli ostati bez oko 315 kuna na dan, koliko prema izračunima školskih sindikata iznosi prosječna dnevna zarada učitelja.
Tko će podmiriti taj trošak ako se nastavi štrajk u školskim sindikatima zasad ne žele govoriti.
'Nema sindikata koji to može podmiriti'
"Vjerujte, nema tog sindikata koji može pokriti taj trošak, a pogotovo ne nečlanovima sindikata", kazao je Jutarnjem listu jedan sindikalac dobro upoznat sa stanjem sindikalnih blagajni. Uzmemo li za primjer najveći sindikat, Sindikat hrvatskih učitelja, koji ima oko 25.000 članova - da je samo 70 posto njihovih članova u štrajku, morali bi za to izdvojiti oko 5,5 milijuna kuna po danu.
Inače, štrajk će se u ponedjeljak, na Dan sjećanja za žrtve Vukovara i Škabrnje, privremeno prekinuti. Nastava će se taj dan održavati u svim školama u zemlji, a učitelji će prigodno obilježiti taj dan paljenjem svijeća. Sindikati će ovih dana održati sastanke svojih tijela o daljnjim aktivnostima koje se nastavljaju u utorak, a uključivat će posve sigurno nastavak cirkularnog štrajka, prosvjede, kao i aktivnosti u vrijeme kongresa Europske pučke stranke u Zagrebu od 19. do 21. studenoga. Budući da će nastavak štrajka značiti da svaka škola ulazi u sedmi dan bez nastave, ministrica Blaženka Divjak idući će tjedan dati nove upute o nadoknadama, a vrlo je izvjesno da će se zbog toga morati skraćivati neki od nadolazećih školskih praznika te produljiti školska godina, piše Jutarnji list.