Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić u srijedu je na sastanku s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i agencije Alan na temu mogućnosti i izazova hrvatske obrambene industrije u sklopu plana ReArm Europe i daljnjeg razvoja hrvatske obrambene industrije.
U izjavi za novinare potvrdio je da se razgovaralo o konkretnim koracima jačanja domaće vojne industrije i preusmjeravanju srodnih djelatnosti prema jačanju obrambene industrije.
"Razgovarali smo o ključnoj temi u svijetu – jačanju hrvatske obrambene industrije, opremanju vojske i povezivanju domaćeg znanja i proizvodnih kapaciteta s obrambenom industrijom. Cilj nam je osnažiti vlastitu proizvodnju, a ne samo modernizirati vojsku putem ugovora sa stranim zemljama. Naravno, ono što ne možemo proizvesti sami, i dalje ćemo nabavljati iz inozemstva."
Rekao je da je potencijal domaće industrij velik i već sada relativno razvijen, ali da postoji prostor za još snažniji napredak.
Prilika za gospodarski razvoj
"To uključuje izmjene određenih zakona, smanjenje administrativnih prepreka i ubrzavanje realizacije projekata u suradnji s hrvatskim tvrtkama. Vjerujemo da ćemo ubrzo vidjeti konkretne rezultate, jer obrambena industrija i vojska nisu samo trošak, već i prilika za gospodarski razvoj. Hrvatska ima iskustvo, temelje i kolektivnu volju da u tome uspije0", rekao je.
Čelnica HUP-a Irena Weber također iznijela neke od impresija sa sastanka: "Ovo je jedna od ključnih industrija na koju se trebamo fokusirati u okviru aktualne geopolitičke situacije. Naglasak treba biti na otvaranju novih radnih mjesta i pozicioniranju Hrvatske u novom europskom obrambenom poretku. Moramo iskoristiti vlastito znanje, kapacitete i stručnjake u interesu domaćeg gospodarstva i jačanja nacionalne vojne industrije."
Anušić je najvio što će se konkretno raditi i rekao da hrvatske tvrtke koje djeluju u obrambenoj industriji proizvode vrhunske proizvode svjetske klase.
"I tu nema dileme. Male tvrtke koje su dosad postojale trebaju postati veće i snažnije, uz veću potporu Vlade i EU, s obzirom na to da je kroz projekt ReArm osigurano 150 milijardi eura. Gledamo kako taj novac usmjeriti u našu ekonomiju i industriju. Također, analiziramo mogućnosti da slične i srodne industrije preusmjerimo prema obrambenom sektoru te da u suradnji s našim fakultetima razvijamo nove tehnologije i vlastite proizvode. To nije jednostavan proces – dugotrajan je i izuzetno skup. Upravo zato smo svi sjeli za stol i dogovorili daljnje aktivnosti. Nismo samo razgovarali, već smo precizno definirali zadatke i obveze, a već na idućem sastanku imat ćemo konkretne prijedloge za unaprjeđenje sustava", rekao je Anušić.
Naveo je da je cilj ojačati postojeće tvrtke, proširiti proizvodne kapacitete i spektar proizvodnje te prenamijeniti srodne industrije u obrambenu industriju.
'Potrebno je sve, ovo treba biti opomena'
"Potrebno nam je sve. Hrvatska trenutačno kupuje opremu na svjetskom tržištu, ali ne želimo se oslanjati isključivo na uvoz. Ne možemo proizvesti tenk, ali neke stvari možemo. Rokovi su već počeli te je ključno djelovati što prije. Sada su stigli i konkretni signali iz Europske komisije – postoji financijska omotnica od 150 milijardi eura, koju moramo iskoristiti za realizaciju projekata. No, valja naglasiti i problem birokracije te dugih procesa i protokola koji usporavaju cijeli sustav", rekao je.
"Nije tajna da smo nakon završetka Domovinskog rata – što je bilo i očekivano – smanjivali broj vojnika i oružane snage jer za to nije bilo potrebe. Međutim, pritom smo zatvorili svoja znanja, iskustva i mogućnost da budemo samoodrživi u obrambenoj industriji, čime smo izgubili sve sposobnosti. To je tada bila politička odluka koja je u javnosti bila dobro prihvaćena. Svi su smatrali da je vojska samo trošak te da rata više nikada neće biti. Vizije onih koji su tada donosili odluke bile su pogrešne. Sada opet imamo ugrozu. Ovo treba biti opomena i Hrvatskoj i Europi – sigurnost nije trošak, nego ulaganje u budućnost. Obrambena industrija i vojna proizvodnja mogu biti pokretači gospodarstva i razvoja zemlje", rekao je.
Weber je istaknula da se stav na razini EU mijenja, uključujući i mogućnosti financiranja vojne industrije – ne samo klasičnim financijskim instrumentima, već i kroz nove fondove EU-a. "Ovo je očito potpuno nova situacija. Geopolitička kriza natjerala je EU da reagira i omogući državama osiguranje financiranja vojne i obrambene industrije", rekla je Weber.
Na pitanje tko će kupovati naše proizvode Anušić je rekao da će za Oružane snage kupovati država, a što bude konkurentno da će se ponuditi i kupcima vani.
Proizvodimo dronove, kacige, pištolje
"Već sada Hrvatska izvozi dronove, zaštitne kacige, pištolje, automatske puške, uniforme, pancirke, čizme, kao i manje količine streljiva, granata i određenih projektila. Imamo tvornice, doduše ne velike, već male, i nema potrebe previše o tome govoriti, ali Hrvatska ima dio proizvodnje koji nije u vlasništvu države niti državnih agencija, već privatnih investitora. Ti investitori proizvode i prodaju svoju opremu diljem svijeta", rekao je Anušić.
'Prošlo je vrijeme da pitamo Beograd'
Srbija je jučer oštro reagirala na potpisivanje Memoranduma s Kosovom i Albanijom, nazivajući ga prijetnjom srpskom narodu, Anušić je da i o na to komentar:
"Prošlo je vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba raditi, i to se više nikada neće ponoviti. Već 35 godina smo samostalna država, prošli smo pet godina agresije i politike koja je komunicirala takav narativ. Hrvatska ima pravo potpisivati memorandume. Kosovo je prijateljska zemlja koju smo priznali, a ovom Memorandumu pridružit će se i druge države. U dokumentu se ni jednim slovom ne spominje Srbija, agresija ili bilo kakva aktivnost koja bi mogla ugroziti bilo koga, uključujući Srbiju", rekao je potpredsjednjik Vlade.
Nastavio je da je cilj suradnja s drugim zemljama i industrijama, razmjena znanja, zajednički rad na suzbijanju kibernetičkih prijetnji, kojima su Hrvatska, Kosovo i Albanija izloženi posljednjih pet ili šest godina.
"Memorandum se odnosi na sprečavanje sigurnosnih ugroza na teritoriju triju zemalja. Hrvatska sigurno neće tražiti dopuštenje Beograda za svoje odluke", rekao je.
Stigli pacijenti iz Makedonije
Potvrdio je da je sletio helikopter s tri pacijenta iz Makedonije, da se nije moglo ranije zbog vremenskih uvijeta. Na pitanje razmišlja li Hrvatska dugoročno o transportnim zrakoplovima za osjetljive situacije, odgovorio je: "Hrvatsko ratno zrakoplovstvo trenutno prolazi kroz najintenzivnije opremanje u svojoj povijesti i u 35 godina postojanja doseže najviši stupanj modernizacije. Što se tiče nabave transportnog zrakoplova, ne mogu to potvrditi. Oružane snage, ako iskažu potrebu, komunicirat će to prema Ministarstvu obrane, a Vlada će, temeljem svojih financijskih mogućnosti i strateških planova, donijeti odluku."
Vojna evidencija maloljetnika
Bilo je pitanje kako to da maloljetnici dobivaju poziv za vojnu evidenciju.
"Ne dobivaju maloljetnici poziv za Oružane snage, engo poziv za vojnu evidenciju koja je standardna procedura koja se provodi svake godine i tako će biti i ubuduće. Nema razloga za paniku niti senzacionalističke naslove o tome da majke moraju u strahu voditi sinove na evidenciju. Obavezni vojni rok i temeljno vojno osposobljavanje započet će ove godine, ali to nije povezano s pozivima za vojnu evidenciju", rekao je ministar.
