Predstavnici ministarstava financija i zdravstva bi na sastanku u Vladi u ponedjeljak trebali dogovoriti model isplate dugova za lijekove, koje će u srijedu ponuditi veledrogerijama. Ako se to ostvari, normalizirat će se opskrba bolnica i ljekarni. Naime, proteklih je dana opskrba lijekovima bila obustavljena, pa djelomično pokrenuta nakon isplate 980 milijuna kuna prošlog tjedna.
Kako zakrpati postojeći dug?
Sada se raspravlja o tome kako iz proračuna osigurati dodatnih 1,1 do 1,5 milijardi kuna za isplatu duga do rebalansa, kojim bi se, pak, trebao osigurati novac za podmirenja troškova u zdravstvu nastalih zbog epidemije koronavirusa, piše Jutarnji. No, veledrogerije potražuju ukupno 6,5 milijardi kuna, od čega je dospjeli dug 3,5 milijardi. Nakon prošle uplate ukupni dug je pao na 5,5 milijardi, od čega je 700 milijuna kuna dospjeli dug ljekarni, a ostalo su napravile bolnice.
No, veledrogerije su zatražile i da se ubuduće ne gomilaju novi dugovi, jer jednokratne uplate ne rješavaju taj problem, koji traje već dugo godina. Naime, krajem prošle godine veledrogerijama je bilo isplaćeno 1,83 milijardi kuna, no dug je usvega tri mjeseca ponovno narastao za milijardu. Dugovi prema veledrogerijama su, navodno, između osa i 10 milijuna kuna viši svakog dana, odnosno 200 do 300 milijuna kuna mjesečno.
Tri prijedloga
Stoga je Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) nedavno predložila kratkoročnu, ali brzu mjeru plaćanja obveza po Zakonu o zdravstvenom osiguranju iz državnog proračuna, što bi trebalo iznositi od 1,5 do dvije milijarde kuna.
Predlaže se i delimitiranje participacija, koje se neće odnositi na one koji plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje, jer je trenutačno maksimalni iznos 2000 kuna. Time bi oni koji koriste hitne prijeme bez opravdanog zdravstvenog razloga plaćali 300 kuna, što bi iznosilo dodatnih 300 do 450 milijuna kuna godišnje. Zdravi fond, u koji bi se uplaćivale dodatne kune od štetnih proizvoda, poput šećera i cigareta, nakon tri godine dao bi dodatnu milijardu kuna.
Reforma je nužna
No, jasno je da bez dugoročnih reformi zdravstva, koje se već neko vrijeme izbjegavaju, nema trajnijeg rješenja za gomilanje dugova. Reforme, u ovom slučaju podrazumijevaju reorganizaciju bolnica, informatizaciju nadzora potrošnje i radne učinkovitosti te vođenje precizne bilance o broju pacijenata u pojedinim ustanovama te ishodima liječenja pojedinim lijekovima.
