No, ljudi sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, u suradnji s kolegama s Hidrografskog instituta, izradili su eksperimentalnu računalnu internetsku programsku podršku kakve, ističu stručnjaci, nema u Europi.
Najbrže spašavanje ljudi i broda
Riječ je, piše Slobodna Dalmacija, o programskoj podršci koja može povezati podatke civilnih i vojnih radara te sustava nadzora plovidbe u jedinstvenu sliku, uz golem broj pratećih nautičkih, hidrografskih, infrastrukturnih, ekološko-sigurnosnih, meteoroloških i satelitskih podataka koji u slučaju havarije na moru automatski pružaju opcije kako najbrže spasiti brod i ljude u nesreći.
Već provedena pokusna obuka
Program je to koji kao da je osobno radio nebeski zaštitnik pomoraca sveti Nikola. Projekt web-podrške u odlučivanju kod incidentnih situacija na Jadranskom moru nastao je pod vodstvom profesora Nenada Mladinea s Fakulteta građevinarstva. Viđenim programom zadovoljni su u Ministarstvu obrane i Obalnoj straži, odnosno HRM-u. Skupina časnika Obalne straže već je prošla pokusnu obuku na sustavu.
"Riječ je o web-aplikaciji podrške u odlučivanju kod incidentnih situacija na Jadranu. Primjerice, ako je neki teretni brod između Visa i Paklenih otoka ostao bez pogona, naš sustav odmah javlja Obalnoj straži lokaciju broda i sugerira koji od brodova Obalne straže najbrže može doploviti do broda u nevolji. Također, odmah se pokazuju podaci o najbližem raspoloživom tegljaču, uz izračun koliko mu treba navigacije do havariranog broda. Ako je nevrijeme, daje se i izračun najbliže uvale, odnosno zakloništa za brod", kaže prof. Mladineo.
