JAVNI RESURSI / U Sloveniji je voda ustavno pravo, London uvodi česme, a u Zagrebu se za vlast posebno dizajnira čaše

Grad Zagreb objavio je rezultate natječaja za dizajn predmeta namijenjenih konzumaciji zagrebačke vode, koje će koristiti gradski i državni dužnosnici te djelatnici i suradnici Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga te Vodoopskrbe i odvodnje.

Prva nagrada vrijedna 155.000 kuna bruto nije dodijeljena, a dvije jednakovrijedne druge nagrade u iznosu od 93.000 kuna bruto pripale su Bruni Gloković i Tanji Virag, kojima je mentorica bila Andrea Hercog, te Ivi Ćurković Spajić i Karli Glavaš.

Još dvije jednakovrijedne treće nagrade u iznosu od 62.000 kuna bruto dodijeljene su Market Kolektivu te Filipu Havraneku i Kristini Lugonja.

• Otpad i dalje ugrožava pitku vodu Zagrepčana: Ni danas nitko nije maknuo kosti i lešine iz Male Mlake 

Svi predmeti namijenjeni su za izvedbu i praktičnu upotrebu, a nagrade su dodijeljene na javnom, otvorenom i anonimnom natječaju na koji je u regularnom roku zaprimljeno 12 radova. Sudjelovati su mogli profesionalni dizajneri – samostalni autori ili interdisciplinarni timovi na čelu s profesionalnim dizajnerom te studenti i studentice dizajna, ali isključivo mentoriranim radovima.

Grad naručio, dizajneri izradili predmete za konzumaciju zagrebačke vode

Grad naručio, dizajneri izradili predmete za konzumaciju zagrebačke vode

Podsjetimo, natječaj vrijedan 310.000 kuna, raspisali su početkom listopada povodom 140. obljetnice zagrebačkog vodovoda, Grad Zagreb, Zagrebački holding te Vodoopskrba i odvodnja. Cilj je bio dobiti kvalitetno idejno rješenja visokog stupnja razrade za dizajn uporabnih predmeta - čaša, bokala, boca, termo boca, kalupa za led, inovativnog uporabnog predmeta za ispijanje vode te prateće ambalaže.

Navedeni niz predmeta bilo je potrebno identitetski i simbolički povezati uz jedinstven prirodni resurs - pitku vodu iz zagrebačkih vodocrpilišta, a kriteriji po kojima su radovi pristigli na natječaj bili ocjenjivani su izbor ekološki prihvatljivih materijala, ekonomičnost, funkcionalnost, oblikovanje, ergonomičnost, estetika, održivost, izvedivost rješenja, interdisciplinaran pristup radu te mogućnost pojedinačnih aplikacija vizualnih obilježja Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga te Vodoopskrbe i odvodnje.

• Istražili smo ima li razlike između flaširane vode i one iz slavine! 

S druge strane, građanska platforma 1POSTOZAGRAD opetovala je da Zagrebu ne trebaju čaše, nego česme, a da ćemo opet biti prevedeni žedni preko vode – upozoravala je i oporba. Jer nemoguće je – ili moguće, kako za koga – izbjeći ogroman problem koji postoji u Zagrebu, a riječ je o dotrajalosti vodovodne mreže i enormnim gubicima koje generira što za posljedicu ima znatno veće račune koje građani i građanke moraju plaćati.

Istovremeno, Zagreb, koji leži na prirodnim izvorima i tokovima pitke vode, a na čemu bi se moglo i graditi kampanju brendiranja Zagreba kao zdravog grada, suprotno svojoj tradiciji ima izrazito nisku kulturu dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru, čime se u pitanje dovodi i njegova održivost.

Upozorava na to već niz godina građanska platforma 1POSTOZAGRAD, koja je prije par godina u okviru projekta 'Ars Publicae' Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) raspisala natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme, na kojemu je prvu nagradu osvojio rad 'Vodek' autora Nere Nejašmić Kozina i Petra Kozine iz PIN-a.

A iako je gradonačelniku Milanu Bandiću, čija je ljubav spram vode nadaleko poznata – i ne samo kada je o fontanama riječ, Rim posebno prirastao srcu, valja podsjetiti na jednu drugu metropolu na koju bi se Zagreb mogao ugledati – London.

London je ove godine dobio 20 novih česmi, a prije nekoliko mjeseci gradske su vlasti objavile da iduće godine uvode još 100 novih česmi s obzirom na to da su se pokazale kao izuzetno korisne, odnosno kao potreba, komunalni i javnozdravstveni standard.
Zagreb za to vrijeme dobiva jednu po jednu česmu i to zahvaljujući gotovo u potpunosti upravo platformi 1POSTOZAGRAD, na čiju je inicijativu Zagreb prošle godine postavio 20-ak novih punktova za besplatnu pitku vodu i time započeo provedbu njihova prijedloga nove mreže javnih česmi za grad.

Međutim, ne moramo čak niti do Londona – u susjedstvu nam je Ljubljana gdje je upravo tamošnja izgradnja mreže javnih česmi doprinijela izgradnji svijesti o važnosti vode što je rezultiralo činjenicom da je Slovenija postala prva zemlja na svijetu koja je vodu stavila u Ustav.

Naposljetku, nije zgorega podsjetiti i da je još početkom godine Europska komisija predložila izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima se od država članica traži poboljšanje pristupa pitkoj vodi za sve građane i građanke. Između ostalog, to znači i da bi im se trebalo osigurati da vodu iz slavine mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumaciju vode iz slavine.