Da nauče kada to zametak postaje plod, osmaši imaju dva sata nastave od sveukupno šest, koliko je predviđeno za upoznavanje građe ženskih i muških reproduktivnih organa, tijeka trudnoće i spolno odgovornog ponašanja. U srednjoj školi za to imaju još četiri sata. I to je to.
"Broj neželjenih trudnoća koji se događa među mladim ljudima očiti je pokazatelj da to nije dovoljno sati. Nije dovoljno edukacije", kaže Renata Banjan, profesorica biologije u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji u Osijeku.
Kako bi doznali više, kaže profesorica biologije, osječkim gimnazijalcima organizirano dolaze predavati i studenti medicine. Pričaju im o spolnom sustavu, spolnoprenosivim bolestima, kontracepciji, odnosima u vezama...
Prema istraživanju od prije šest godina, djevojke i mladići prvi spolni odnos u prosjeku imaju sa 17 godina. Sedamdeset posto njih je koristilo kondom kao zaštitu od neželjene trudnoće i spolnih bolesti, a ostali ništa.
Ima i djece koja ranije ulaze u seksualne odnose, a obrazovni sustav slabo prati tinejdžersku realnost.
No jedino se znanjem dolazi do svjesnosti, pa i one da pobačaj nije sredstvo za planiranje obitelji.
A upravo je zdravstveni odgoj trebao pomoći nastavi biologije.
"Skandinavske zemlje počinju puno ranije sa sadržajima koji su prilagođeni specifičnoj dobi. A što se nas tiče, kao i svake zajednice, to pitanje nije samo znanstveno", kaže Aleksandar Štulhofer s Katedre za seksologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Pitanje zdravstvenog odgoja je postalo i političko i vjersko pa se u 21. stoljeću u Hrvatskoj s ogradama govori o spolnosti.
No jedino se pravovremenom edukacijom može izgraditi odgovoran pojedinac.
