ima li hrvatska sredstava? /

U Saboru rasprava o obrani od hakera: 'Moramo poraditi na edukaciji i zaštiti, no pitanje je koliko će nas to koštati'

Država se po pitanju zaštite podataka mora dobro organizirati i trebaju joj veća sredstva. Mene zanima koliko će to koštati državu?", pita se Boris Lalovac

3.5.2018.
10:00
VOYO logo

U četvrtak je nastavljena 8. saborska sjednica, na kojoj su glavne teme bile prijedlozi o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji i Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Potonja je posebno zanimljiva pošto je protekli tjedan u Zaprešiću uhićen 19-godišnji haker kojeg je policija u suradnji s Europolom tražila tri godine, pa je tema pomalo škakljiva za cijelu javnost. 

Prijedlog je prvo predstavio državni tajnik MUP-a Žarko Katić, koji je zatim odgovarao na replike zastupnika. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Smatram da je ovo jako bitna tema i podržavam ovaj Zakon. Nedavno je javnost bila upozorena što je kibernetički napad, a sad je to na primjeru 19-godišnjaka i vidjela. No, država se tu mora dobro organizirati i trebaju joj veća sredstva. Mene zanima koliko će to koštati državu?", rekao je Boris Lalovac. 

>>VIDEO Policija o uhićenom hakeru: 'Istraga je trajala tri godine, surađivali smo s policijom iz šireg inozemstva'

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>>Otkrivamo tko je svjetski poznati haker iz Zaprešića: 'Ne mogu vjerovati pa on je još dijete'

"U svijetu je trend usluga koje povrijeđuju pravo privatnosti i nanose štetu pojedincima i državi. I mene zanima kakvo je stanje u RH, postajemo li doista sigurniji ovim promjenama no što smo bili dosad? Ne želim čitati samo o slučajevima iz SAD-a, želim da se o ovome raspravi i da se zna kakva je situacija u Hrvatskoj", dodao je Gordan Maras. 

"Ovo donošenje zakona proizlazi iz obaveza RH o prijenosu direktive radi usklađivanja mjera za visoku zajedničku mjeru sigurnosti mrežnih i informacijskih vrijednosti. Danas gospodarstva bez digitalne komponente nema. Europska unija to shvaća i želi poraditi na tome. Dosadašnji napadi prema javnom izvješću SOA-e bili su uglavnom usmjereni na državne institucije. Mi ni ne znamo kakve nam opasnosti prijete i stoga moramo poraditi na edukaciji i preventivnom djelovanju, a to bi izmjene zakona osigurale", dodao je Ranko Ostojić.

Raspravljalo se i o prijedlozima izmjena Zakona o gradnji, u kojem su žarišna točka rasprave bile bazne stanice koje se u Hrvatskoj, prema mišljenju mnogih, postavljaju bez zakonske ispravnosti ni odobrenja. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Sve članice EU imaju regulirano zakonom kako se postavljaju bazne stanice, a kod nas se preko noći postavljaju. Ja sam prije tražio da bazne stanice imaju obvezu građevinske i uporabne dozvole, ali ovdje nije bilo interesa. Imamo brojne prosvjede građana iz Splita, Zaprešića, no oni su nemoćni jer lokalna samouprava nije dužna dati suglasnost", istaknuo je Bulj. 

"Dat ćemo prijedlog da cijena bude u zakonu, a ne da se pogoduje teleoperaterima", zaključio je Bulj o cijenama u telekomunikacijama. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Važno je naglasiti da RH je u Europi jedna od zemalja koja nema gotovo nikakve kriterije za postavljanje baznih stanica. Mogu se postaviti u najkraćem roku bez ikakve procedure i utjecaja građana. Nama se u udrugu javljaju očajni ljudi svakodnevno. Ovim prijedlogom bi se do neke mjere situacija regulirala na neki način", zaključio je Zdravko Anđel, Udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo