"Važno je poticati osiguranike da što dulje ostanu u svijetu rada, a jedan od poticaja bit će mogućnost prekvalifikacija i dokvalifikacija da osoba ne bude cijeli radni vijek krovopokrivač. Mijenjaju se okolnosti na tržištu te je nužno prilagoditi im se", kazao je Bulaja.
Radni vijek treba selektivno povećavati
Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja smatra da nema potrebe produljiti dob za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina.
"Svijet rada u Hrvatskoj nije isti kao u drugim razvijenim europskim zemljama te stoga treba biti fleksibilan. Ovakva mjera neće ništa donijeti u proračun", kazao je Hrelja.
Da će radni vijek trebati selektivno povećati, smatra demograf Stjepan Šterc kazavši kako do 15.godine osobu uzdržava obitelj, a nakon 65. država.
"Nijedan sustav to ne može izdržati. Prvi stup međugeneracijske solidarnosti neće postojati za 20 godina zbog neravnomjerenost odnosa mladog i starog stanovništva", kazao je Šterc te dodao da forsiranje drugog stupa neće biti održivo ako se ne aktivira u smislu ulaganja.
Za daljnje restrikcije nema mjesta
Jagoda Milidrag Šmid iz Centra za ženske studije drži da je problem sistemske naravi.
"Ključ je u zapošljavanju. Radi se o kompletnom neuspjehu politike koja je vođena i dalje se vodi na isti način. Hrvatska je po visini mirovinskih primanja pri dnu standarda koje smo potpisali sa Vijećem Europe i Međunarodnom organizacijom rada, što znači da za daljnje restrikcije nema mjesta. Ako je javni mirovinski sustav financijski problematičan, to se može riješiti povećanjem doprinosa za njega, smanjivanjem naknada ili kombinacijom" kazala je Šmid.
Ona ističe da je drugi mirovinski stup kapitalizirana privatna štednja koja se usmjerava u fondove, a potom u državne obveznice koje su budući javni dug.
"Mladi ljudi ostaju na osnovnoj mirovini iz prvog stupa koja je na razini socijalne pomoći", rekla je Šmid.
Hrvatski radnici su izraubani od prekovremenog rada
"Neće se ukidati beneficirani radni staž. Trenutno se provode analize i procjene rizika na radnim mjestima da se vidi koja imaju posebne uvjete rada - zahtijevaju posebnu zdravstvenu sposobnost, stručnost osposobljenost ili postoji veća opasnost od ozljede na radu i profesionalnih bolesti. Hrvatski radnici su izraubani jer rade prekovremeno. Treba smanjiti radno vrijeme na šest sati kao drugdje, što ima dokazano istu učinkovitost, manje je ozljeda na radu i ljudi kasnije odlaze u mirovinu", kazala je Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Time bi, kaže, imali više zaposlenih, a mladima bi dobili mogućnost pošteno živjeti.
