Dobra vijest za sve one koji koriste prešutni minus, banke neće više moći zaračunavati visoke troškove i kamate, ali ni prodavati dugovanja svojih klijenata. Od prvog rujna na snagu stupa memorandum kojim se ograničava maksimalna efektivna kamatna stopa, a banke se obvezuju da omoguće obročnu otplatu dugova. Na dogovoru s bankama Vlada je radila godinu dana, a što on točno donosi dužnicima?
Devedeset i osam posto Hrvata s minusom umjesto dopuštenog koristi nesigurniji, skuplji prešutni minus. Bankama je, zbog većih kamata, on isplativiji, pa su ga od 2018. sve učestalije nudili klijentima.
"Ljudi trebaju sve više i više, a nema se od kud od normalnih prihoda. Ja koristim koliko smijem, dopušteni, više se ne usudim", kazala je Branka iz Zagreba.
"Zaključao sam si to jer ne želim biti u minusu. Imao sam jednom pa sam se jedva izvukao, pa reko neću više", poručuje Vedran iz Zagreba.
"Dođete u situaciju da shvatite da to nije rješenje i da se stalno vrtite u krug, tako da ako ikako možete izbjeći, bolje ne", tvrdi Ivana iz Rijeke.
No, što kada nema izbora? Vlada i HNB su odlučili stati na kraj skupljoj naplati banaka.
"Od 1. 9. ove godine će se na ta prešutna prekoračenja primjenjivati niža kamatna stopa, odnosno ograničenje efektivne kamatne stope koja u sebi sadrži kako iznos kamatne stope, tako i sve naknade izražene u postotnom iznosu koji sad iznosi najviše 7,31 posto", izjavio je Bojan Fras, viceguverner HNB-a.
Osim ograničenja zaračunatih kamata na minuse, memorandum bankama nalaže da svima koji minuse žele zatvoriti daje mogućnost obročne otplate duga koji je dosad banka mogla naplatiti odjednom, ali i prodati dugovanje trećoj strani.
"Defacto sada minusi će građanima biti nešto jeftiniji, ali i ona osiguranja od obvezno ponuđene minimalno dvanaestomjesečnih obroka za zatvaranje duga", poručuje Stjepan Čuraj (HNS), državni tajnik u ministarstvu financija.
No, u državi s premalim plaćama u odnosu na osnovne troškove života, život s minusom je za gotovo milijun i 800 tisuća Hrvata neizbježan, pa čak i skuplji, prešutni minus.
"U uvjetima u kojima netko nema dostatne izvore prihoda za podmirenje redovitih troškova već treba koristiti nekakav minus. Međutim, u trenutku kad dođe do bilo kojih izvanrednih troškova, tada je taj minus zapravo, pogotovo kod nekoga tko nije kreditno sposoban za nekakvo zaduženje, u tom slučaju je taj prešutni minus jedini izlaz", tvrdi Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
A kad novac treba, onda se na loše uvjete lakše pristaje. Zato se memorandumom ne ukidaju minusi, nego se čvršće propisuju uvjeti po kojima se građani mogu zadužiti.
"Za dopuštena prekoračenja, ona su ujedno i jeftinija, a povrh dopuštenih prekoračenja banka može odobriti i prešutno prekoračenje u manjem iznosu, najviše i iznosu jednog mjesečnog primitka", objašnjava Fras.
No, jedino pravo rješenje je da minus nije potreban, odnosno da građani imaju veće plaće. A to ćemo, čini se, još morati čekati.
