Kako je moguće da su ljudi u prešutnom minusu a to ne znaju, jesu li banke postupile lihvarski, je li HNB trebao reagirati ranije, i je li ovo novi slučaj Franak - sve su to pitanja za goste pravnu savjetnicu Udruge Potrošač Dijanu Kladar i profesora političke ekonomije Luku Brkića.
Gospođo Kladar je li normalno da je 95% ljudi koji su u minusu u prešutnom minusu?
Kladar: Ne, sama ta činjenica govori da nešto ne štima.
Očito je da većina ljudi to nije znala, znači li to da ih banke nisu obavijestile na adekvatan način?
Prema informacijama ljudi kažu da nisu znali i jako veliki broj je išao sad gledati prvi put što je ovakva vrsta minusa i zapravo to govori da ne znaju. To se objavljuje u općim uvjetima, oni trebaju biti transparentni, nisu dovoljni samo opći uvjeti. Treba postojati bar računalni „klik“ elektronični, potpis, nešto…
Gospodine Brkić, kolika je ovdje odgovornost države i HNB-a. Danas kažu da se ništa neće dogoditi naglo - jesu li trebali reagirati ranije?
Brkić: Morali su znati, kada je zakon donesen onda je u izjavama ministra bilo ako se ne varam da je intencija zakona da bila upravo suprotna onom što se događalo. Zašto to nije bilo prije? Zašto se to nije dogodilo ranije? Ostaje puko nagađanje, malo širu elaboraciju zatražuje, kako se donose zakoni, što je legitimno u društvu, donose se rješenja koja se pokazu kao izvrsna. Kada postavite suprotno, da li je toliko dobro da su svi pohrlili da ga svi žele ili je neka druga muka pa su ljudi u nemogućnosti da nađu bolja rješenja.
Je li država nešto mogla bolje učiniti?
Brkić: Mogla je država nešto bolje učiniti. Ona je ta koja donosi zakone, sve što ima u zakonima i što nema to je regulator. Zadužen je i HNB za tu vrstu poslova, ali inzistiram da je odgovornost i na potrošačima -živimo u 21. stoljeću sa svakojakim elektroničkim čudima. Ja sam čak u dječačkoj dobi znao što je gotov novac. Danas tog nema, nužna je viša razina financijske pismenosti i kada uzmete istraživanja u 2015. i u 2019. situacija je bolja, ali...
Što kažete na komentar nekih da je ovo novi slučaj Franak. Da ljudi nisu dobili potpunu informaciju, da su banke postupile lihvarski.
Kladar: Ne bih išla tako daleko, ovo se mora rijesiti da HNB mora riješiti mirnim putem, došlo je do problema, radi se o ugovornoj odredbi i praksi i ne treba raditi pompu u smislu tužbi. HNB koristi svoje ovlasti i ako ih nema onda je potrebno donijeti zakon da automatski kad dođe problem da ne da je preprouke, on je taj koji stupa na scenu. Složila bih se da – potrošači nemaju dovoljnu razinu pismenosti, ali ni banke ne govore i ne poštuju zakon. Ne govore jasnim jezikom.
A ovo nikome nije jasno. Predsjednik je rekao da je banka kao vatra, dobar sluga i loš gospodar. I da vlasti narodne banke moraju voditi računa da se one ne otmu kontroli. Jesu li se u ovom slučaju oteli kontroli?
Brkić: Ne. Regulacija je takva kakva je, nužno je govoriti o kvaliteti te regulacije. Možemo govoriti o razini pismenosti i transparentnosti, ali one rade u skladu sa zakonom. Nisam pravnik, ali ako čitate zakon o potrošačkom kreditiranje, onda se meni kao laiku čini da je to izvedeno legalno. Druga je stvar diskusija o moralnosti. Neki moji bivši studenti zamjerili, vidio sam po pisanju portala, jer sam rekao da banke nisu socijalne institucije. To ne znali da im se treba dozvoliti da izađu iz okvira, ali one definitvno nisu tu da brinu o socijalnoj komponenti. Nije ni središnja, a kamoli komercijalna banka.
Kladar: Potrošačko pravo baš ide suprotno. Regulativna često ide ka tome da se pretpostavlja da je prosječni potrošač netko tko ima i nižu razinu pismenosti. Priču oko banaka i ugovora moram razumijeti i ja i vi, ali i netko sa samo srednjom stručnom spremom. Mora biti jednostavan jezik i moramo se spustiti na nižu razinu. Po istraživanju Pravnog fakulteta, banke, javne usluge i teleoperatori koriste kompliciran jezik i da se to mora mijenjati.
Očito ga zbog toga koriste namjerno. Što sad ljudi mogu očekivati?
Kladar: Sad kad je izašlo u medijima i kad su svi reagirali, vjerujem da će se nać neko rješenje. Ljudi u Hrvatskoj imaju potrebu za minusom, nije ga rješenje potpuno ukinuti, ali na transparentiniji način ga komunicirati i vidjet je li usklađeno sa propisima.
Je li sporno što je gospođa Švaljek rekla da to nije potpuno u duhu zakona?
Brkić: Nisam čuo tu izjavu. Ne bi se usudio tvrditi je li ili nije u duhu sa zakonom. Ako pokušavamo graditi liberalnu demokraciju, onda se za sudove te težine, zna tko je za to nadležan.
Vjerujete li da će zakonske izmjene pomoći?
Brkić: Definitvno, s obzirom na sve što se događa. Siguran sam da će iznjedriti kvalitetnija rješenje, da li dovoljno kvalitetna, o tom po tom. Dimenzija koju smo zaboravili - dio priča za drugačijom regulacijom dolazi iz EU, mi želimo postati članica Eurozone. Tamo su pravila igre drugačija i moramo se s tim uskladiti.
