Realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta u povijesti moderne Hrvatske počela je jučer potpisivanjem ugovora o modernizaciji i gradnji prve dionice željezničke pruge Zagreb - Rijeka. Svoj su potpis u četvrtak u Karlovcu na njega stavili predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić i direktor Strabaga Veljko Nižetić.
Riječ je o dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac, dugačkoj 44 kilometra, a vrijednost ugovora je 1,7 milijardi kuna bez PDV-a. Kako Jutarnji list doznaje, ovih bi dana za nju trebala biti izdana i građevinska dozvola. Prema najavama, gradnja dionice trebala bi početi u listopadu, istodobno na tri lokacije, a rok za završetak radova je 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 2,7 milijardi kuna.
Dvije godine potrošeno na rješavanje 14 žalbi
Europska komisija još je prije dvije i pol godine odobrila sufinanciranje ovog projekta sa 85 posto sredstava, ali gradnja počinje tek sada jer se odabir izvođača zbog 14 žalbi protegnuo na skoro dvije godine. Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojećeg i gradnju novog kolosijeka, rekonstrukciju nekoliko postojećih kolodvora i stajališta, ugradnju novih signalno-sigurnosnih uređaja itd. Rekonstrukcijom postojećeg i gradnjom drugog kolosijeka ova će dionica biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca, gdje će ona biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja.
Pruga Zagreb - Karlovac dio je projekta gradnje nizinske pruge od Rijeke do Botova na granici s Mađarskom te je njegov najsloženiji i najskuplji dio. Procjenjuje se da bi modernizacija i gradnja cjelokupne pruge od Zagreba do Rijeke mogla završiti 2035. godine, a procijenjen trošak tog pothvata je oko 2,8 milijardi eura. Osim dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, riječ je o dionicama Karlovac - Oštarije, Oštarije - Škrljevo i Škrljevo - Tijani - Rijeka.
Najsloženiji i najskuplji dio je od Karlovca do Rijeke, na dužini od 110,5 kilometara. Pruga prolazi izrazito složenim terenom te se na dijelu od Karlovca do Rijeke planira gradnja čak 21 mosta i vijadukta, 19 tunela i galerija. Koliko je projekt složen, najbolje govori podatak da je od 120 kilometara pruge, čak 69,5 kilometara u tunelima te na vijaduktima i mostovima.
Treba iskopati više od 113 kilometara tunela
Ukupna dužina tunela bit će 56,7 kilometara. Kako će iz sigurnosnih razloga svaki od njih imati dvije cijevi, trebat će iskopati ukupno 113,4 kilometra tunela! Najznačajniji su tuneli koji prolaze kroz planinski masiv Kapela, dugački 9,3 i 14,5 km, a najduži vijadukt, Tounjčica, dugačak je 2,3 km. Najteža dionica ove pruge je ona od Oštarija do Škrljeva, koja uključuje i 72,2 kilometara dionice Skradnik - Drežnica - Tijani, koja se nastavlja na dionicu Karlovac - Skradnik.
Na tom dijelu gradi se nova dvokolosiječna pruga te velik broj tunela i mostova. Procijenjena vrijednost gradnje nove pruge od Skradnika do Tijana je čak 1,6 milijardi eura, a troškovi za dionicu od Karlovca do Skradnika procjenjuju se na oko 660 milijuna eura. Za dionice Karlovac - Oštarije i Oštarije - Škrljevo u tijeku je priprema studijske dokumentacije, a za dionicu Škrljevo - Tijani - Rijeka u završnoj je fazi izrada glavnih projekata te bi natječaj za izvođača radova mogao biti raspisan početkom sljedeće godine, a tijekom sljedeće godine trebao bi biti objavljen i natječaj za dionicu Karlovac - Oštarije.
Kako dionice prolaze zaštićenim područjem Natura 2000, trenutno je u proceduri i izrada glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kojom je potrebno dokazati da predviđeni zahvati neće imati značajan negativni utjecaj na zaštićena područja. U HŽ- u procjenjuju da bi dionica Škrljevo - Rijeka trebala biti sljedeća za gradnju. Za sada EU sufinancira gradnju dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, no očekuje se da će u konačnici s 85 posto europskih sredstava biti financirana gradnja i modernizacija cijele pruge Zagreb - Rijeka.
Pruga važna za razvoj riječke luke
Nizinska pruga izuzetno je važna za daljnji razvoj riječke luke i za što brži prijevoz tereta koji u nju dolazi, posebno nakon što je tvrtka APM Terminals potpisala koncesijski ugovor za razvoj i gospodarsko korištenje kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea u luci Rijeka. U ovom se trenutku nizinskoj pruzi grade njezine dvije dionice: Dugo Selo - Križevci i Križevci - Koprivnica. Nakon završetka očekuje se da bi teretni vlakovi njome do mađarske granice mogli stići za pet sati uz prosječnu brzinu od 120 kilometara na sat, piše Jutarnji list.
