Pluća prosječnog čovjeka svakoga dana udahnu 11.000  ili 13 kilograma zraka. Problem je u tome što u prozirnoj smjesi uglavnom ne vidimo kakvi nam sve spojevi ulaze u tijelo.

Najnovija istraživanja pokazuju kako loš zrak na ljudsko zdravlje utječe mnogo negativnije nego što se dosad mislilo. U svijetu će izravno zbog onečišćenog zraka ove godine umrijeti čak dvije Hrvatske. 

Ispovijest Jakuševčanina: 'Cijela familija mi se raspala zbog tog prokletog deponija'

Pogled na planinu s odlagališta. To je prizor koji iz svog dvorišta gleda Mijo Markulin. Rođeni Jakuševčanin koji se sjeća prvog kamiona koji je otpad istovar u njegovu susjedstvu. Kaže kako mu je taj dan obilježio život. ''Moja cijela familija se raspala, ja to kažem, od tog prokletog deponija. Tata mi je umro sa 56 godina, direktno vezan uz bolesti vezane za deponij. Sestra mi je umrla od raka pluća s 58 godina, najmlađi brat 46 godina isto je imao tumor. Nema drugog razloga da to nije to, da to nisu posljedice tog deponija. Ako baš želite, ja sam si uzeo malo vremena i prošao sva domaćinstva u prvom redu. Nema jedne obiteljske kuće u kojoj netko nije stradao ili nekog izgubio, a da je vezano za deponij", govori Mijo Markulin. Teške su to riječi, a službenog istraživanja koje bi poduprlo Mijine sumnje - zasad nema. Problem sa smrdljivim zrakom je prisutan i u dobrom dijelu Novog Zagreba, u kojem žive stotine tisuća ljudi, objašnjava nam Miljenka Ćurković iz Dugava, u kojima se nalazi mjerna postaja Zagreb 3. ''Dakle, ovako. Imali smo 367 satnih povišenja sumporovodika u posljednja četiri mjeseca....", kaže Ćurković.

Mjerna postaja smještena odmah do odlagališta Jakuševac pokazuje kako je plin sumporovodik 23 puta prešao dnevne vrijednosti. Ali, službena znanost kaže - opasnosti po zdravlje nema. ''Mjerenja koja se dugi niz godina ovdje obavljaju pokazuju povišene koncentracije H2S-a, sumporovodika, koji ima neugodan miris. To najviše zabrinjava ljude jer to mogu osjetiti. Međutim, što se zdravlja tiče, koncentracije H2S-a koje se mogu nanjušiti su u razinama koje su 1000 puta manje od razina koje mogu naštetiti ljudima", objašnjava Predrag Hercog, inženjer medicinske biokemije.

No, što je s drugim plinovima i lebdećim česticama? I zbog čega se Zagreb, Kostrena, Slavonski Brod, Kutina i Sisak zbog prisustva jednog plina nalaze u drugoj kategoriji zraka, istražio je Dario Todorović.