Pluća prosječnog čovjeka svakoga dana udahnu 11.000 ili 13 kilograma zraka. Problem je u tome što u prozirnoj smjesi uglavnom ne vidimo kakvi nam sve spojevi ulaze u tijelo.
Najnovija istraživanja pokazuju kako loš zrak na ljudsko zdravlje utječe mnogo negativnije nego što se dosad mislilo. U svijetu će izravno zbog onečišćenog zraka ove godine umrijeti čak dvije Hrvatske.
Ispovijest Jakuševčanina: 'Cijela familija mi se raspala zbog tog prokletog deponija'
Pogled na planinu s odlagališta. To je prizor koji iz svog
dvorišta gleda Mijo Markulin. Rođeni
Jakuševčanin koji se sjeća prvog kamiona koji je otpad istovar u
njegovu susjedstvu. Kaže kako mu je taj dan obilježio
život.
''Moja cijela familija se raspala, ja to kažem, od tog prokletog
deponija. Tata mi je umro sa 56 godina, direktno vezan uz bolesti
vezane za deponij. Sestra mi je umrla od raka pluća s 58 godina,
najmlađi brat 46 godina isto je imao tumor. Nema drugog razloga
da to nije to, da to nisu posljedice tog deponija. Ako baš
želite, ja sam si uzeo malo vremena i prošao sva domaćinstva u
prvom redu. Nema jedne obiteljske kuće u kojoj netko nije stradao
ili nekog izgubio, a da je vezano za deponij", govori Mijo
Markulin.
Teške su to riječi, a službenog istraživanja koje bi poduprlo
Mijine sumnje - zasad nema. Problem sa smrdljivim zrakom je
prisutan i u dobrom dijelu Novog Zagreba, u kojem žive stotine
tisuća ljudi, objašnjava nam Miljenka Ćurković
iz Dugava, u kojima se nalazi mjerna postaja Zagreb 3.
''Dakle, ovako. Imali smo 367 satnih povišenja sumporovodika u
posljednja četiri mjeseca....", kaže Ćurković.
Mjerna postaja smještena odmah do odlagališta Jakuševac pokazuje
kako je plin sumporovodik 23 puta prešao dnevne vrijednosti. Ali,
službena znanost kaže - opasnosti po zdravlje nema.
''Mjerenja koja se dugi niz godina ovdje obavljaju pokazuju
povišene koncentracije H2S-a, sumporovodika, koji ima
neugodan miris. To najviše zabrinjava ljude jer to mogu osjetiti.
Međutim, što se zdravlja tiče, koncentracije H2S-a koje se mogu
nanjušiti su u razinama koje su 1000 puta manje od razina koje
mogu naštetiti ljudima", objašnjava Predrag
Hercog, inženjer medicinske biokemije.
No, što je s drugim plinovima i lebdećim česticama? I zbog čega se Zagreb, Kostrena, Slavonski Brod, Kutina i Sisak zbog prisustva jednog plina nalaze u drugoj kategoriji zraka, istražio je Dario Todorović.
