U protekle dvije godine iz različitih je razloga s burze otišlo više od 60.000 osoba koje su imale status nezaposlenih. Sudeći prema podacima DZS-a, posao su uglavnom uspjeli naći slabije obrazovani, a onima s fakultetskom diplomom, prije svega ženama, ekonomski oporavak i nije mnogo značio.
Od oko 116.000 nezaposlenih osoba, danas ih je gotovo četvrtina (24,4 %) visokoobrazovana, dok je prije dvije godine njihov udjel bio 16 posto. Pritom su posebno loše prošle žene: u prvom kvartalu 2017. one s diplomom činile su 16,9 posto, da bi se dvije godine kasnije taj udio na burzi udvostručio. U prvom kvartalu 2019. iznosio je 32,1 posto, piše Novac.
S obzirom na to da je i broj nezaposlenih 2017. bio veći - oko 180.000 - to zapravo pokazuje da se broj fakultetski obrazovanih ljudi na burzi nije znatnije mijenjao, ostao je na razini od oko 28.000 tisuća.
S druge strane, nezaposleni s osnovnom školom još prije dvije godine činili su 15,8 posto nezaposlenih, da bi njihov udjel u prvom tromjesečju ove godine pao na 7,5 posto. Također se smanjio i udjel onih sa završenom strukovnom školom.
Ako se pogleda potražnja za radnom snagom, svakako nije iznenađujuće što mnogo lakše do posla dolaze oni sa srednjom i nižom stručnom spremom. Posljednji podaci Ekonomskog instituta o objavi online oglasa govore da je u lipnju zabilježen najveći interes za zanimanja: skladištar, ugostitelj, dizajner i frizer, dok je najveće smanjenje uočeno kod vozača, kuhara, autoservisera i građevinskih radnika. To su zanimanja o kojima se priča.
Da je Hrvatska jedna od zemalja u kojoj se najteže zapošljavaju visokoobrazovani, jasno pokazuju i usporedni podaci Eurostata. Od onih koji su u posljednje tri godine stekli fakultetsku diplomu, u EU je u prosjeku njih 85,5 posto našlo posao. Hrvatska je pri dnu ljestvice s postotkom od 75,2 posto.
"Naš ekonomski rast se temelji na turizmu i trgovini pa je iz tih sektora i najveća potražnja za radnicima. Ono što se traži nisu visokoobrazovani, premda ima i oglasa u kojima se i oni traže, primjerice na području ICT-ja. Također, vrlo je vjerojatno da među nezaposlenima s diplomom nema puno inženjera", komentirala je Iva Tomić s Ekonomskog instituta.
Činjenicu da je danas na burzi manje onih sa srednjom i nižom stručnom spremom nije teško objasniti: dio njih je našao posao, a dio se vjerojatno odselio. U slučaju onih s visokom stručnom spremom, a statistika u tu kategoriju uključuje i diplome s veleučilišta te višu stručnu spremu, nameću se dva pitanja: koliko su oni uopće zapošljivi imajući u vidu strukturu hrvatske ekonomije te koliko vrijede njihove diplome. Budući da podaci govore kako je Hrvatska jedna od zemalja s najviše nezaposlenih među visokoobrazovanima, očito je da postoji nerazmjer između ponude i potražnje. Jedno od pitanja koje već godinama nameću i hrvatski poslodavci jest neusklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada, piše Novac.
