Nositeljica tog novoga, trećeg europskog projekta je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, projekt je započeo 1. travnja ove godine, a trajat će do konca 2019., ukupno je vrijedan 430 tisuća eura.
Cilj mu je identificirati postojeće pravne prakse koje su prepreka učinkovitijem pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama, u fokusu mu je zagovaranje efikasnije suradnje među institucijama i ključnim akterima koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja, naglasila je pravobraniteljica Višnja Ljubičić.
U pet godina ubijene 72 žene, femicid čini trećinu ubojstava
Pozivajući se na podatke MUP-a, Ljubičić je upozorila kako su u pet godina, od siječnja 2012. do konca 2016. , ubijene 72 žene, ubili su ih supruzi, partneri ili bliski muškarci, "femicid u Hrvatskoj čini od 25 do 30 posto svih ubojstava".
Rast broja ubojstava žena upućuje da zakonske, pravosudne, medijske i edukacijske mjere suzbijanja nasilja nad ženama nisu dale željeni rezultat, naglašeno je predstavljanju projekta na kojem su pročitani i potresni slučajevi pet ubijenih žena.
Pravobraniteljica naglašava specifičnost nasilja u obitelji i prema ženama.
Ono je rodno uvjetovano, u pojedinim slučajevima teško prepoznatljivo, u pravilu je bez svjedoka, traje dulje vrijeme, a žrtve uslijed straha i nepovjerenja u rad državnih institucija ponekad ga nisu sklone prijaviti, navela je Ljubičić.
Žrtve nasilja (oko 250), policijski službenici (160), suci, državni odvjetnici (180), predstavnici medija (njih 80-ak), te javnost ciljane su skupine projekta kojeg pravobraniteljica provodi u partnerstvu sa Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava, te pridruženim partnerima Pravosudnom i Policijskom akademijom, te Hrvatskim novinarskim društvima.
Šimonović: U Istanbulskoj konvenciji nema rodne ideologije
Skup u Saboru pozdravili su predstavnici hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti, te posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje prema ženama: Femicide Watch Dubravka Šimonović.
Svim državama koje posjećujem nastojim poslati poruku da treba primjenjivati globalne i regionalne instrumente za zaštitu prava žena i spriječavanja nasilja nad ženama, u slučaju Hrvatske to je ratifikacija Istanbulske konvencije, rekla je.
Konvencija je ta koja pruža pravi put za izgradnju učinkovitije zaštite i promjenu sustava u borbi protiv nasilja nad ženama, istaknula je Šimonović navodeći da u Istanbulskoj konvenciji nema rodne ideologije. U njoj postoji definicija što je rod kako bi se definiralo što je rodno uvjetovano nasilje nad ženama, navela je.
