U Hrvatskoj kao da je sramota baviti se otpadom, dok je Belgija primjerice od smeća napravila unosan posao! Ondje je bio naš reporter Josip Antolić.
Na preko milijun metara kvadratnih kraj Antwerpena smjestio se pravi mali industrijski grad i jedna od najjačih tvornica u Belgiji..
Svake godine milijuni mobitela iz cijelog svijeta dolaze ovdje u Umicore, u pojedinim modelima nalazi se i do 0,2 grama zlata. Za jedan kilogram zlata treba im 30 tisuća ovakvih modela.
Komad zlata težak preko 12,5 kg vrijedi preko 3 milijuna kuna. Dnevno proizvedu 240 kg zlata.
"Granule prodajemo drugim tvrtkama. Ovim je granulama mnogo lakše manipulirati nego zlatnim polugama", kazao je Bruno Kussé, glasnogovornik Umicorea.
Zlato je samo jedan od materijala koje recikliraju!
Ta je tvornica vodeća u svijetu kad je u pitanju recikliranje vrijednih metala poput zlata i srebra. Obrađuju ukupno 17 vrsta metala, preko 400 tisuća tona na godinu!
Unosan je to, ali i zaokružen posao – kružno gospodarstvo. Jer materijale koje izdvoje iz starih katalizatora ili baterija ponovno šalju u tvornice i od njih se ponovno rade novi proizvodi.
"Da, može se reciklirati unedogled, zbog načina na koji to
radimo. Vraćamo se na razinu atoma. Između primjerice atoma zlata
iz rudnika i onog iz starog prstena – nema nikakve razlike u
kvaliteti", izjavio je Egbert Lox,
potpredsjednik Umicorea.
Velike europske tvrtke od Europske komisije sada traže zakonski
okvir za kružno gospodarstvo koji će im omogućiti stalni dotok
sirovina za recikliranje i njihovu kvalitetu. Molbu su čuli,
potvrdio nam je u Bruxellesu glavni čovjek Europske komisije za
to pitanje.
"U Europi gubimo oko 600 milijuna tona materijala svake godine! I učimo na vlastitim greškama! Moramo se pomaknuti s linearnog na kružno gospodarstvo u kojem ćemo izbjeći gubitak resursa", poručuje Karmenu Vella, povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo.
I stvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta. Hrvatska je po pitanju kružnog gospodarstva ispod prosjeka Unije. Općenito kad su otpad i recikliranje u pitanju Hrvatska nije dobar primjer.
"Zasad Hrvatska nema plan gospodarenja otpadom i nema program za sprečavanje stvaranja otpada. Do kraja ove godine Hrvatska mora donijeti ta dva programa", dodaje Vella.
Ako se to ne učini – izgubit će pristup novcu iz fondova.
