Organizatori poručuju da ne vide način da njihova referendumska inicijativa bude srušena, u proteklih 30 godina propao je cijeli niz takvih pokušaja. U tri desetljeća tako su održana samo tri referenduma; od toga je prvi, 1991. bio povijesni, o hrvatskoj samostalnosti, a visokoj izlaznost od gotovo 84 posto nikada se više ni na kojim izborima, pogotovo na referendumu, nismo približili.
Gotovo upola manja bila je izlaznost za referendum o ulasku u Europsku uniju 2012.-e, a baš zbog toga, neposredno prije, promijenjen je Ustav kako bi referendum bio valjan bez obzira na postotak birača koji na njega iziđu.
I danas je ta skliska odredba i dalje na snazi, a iskoristila je to i inicijativa U ime obitelji koja je uspjela i skupiti potpise i organizirati zapravo jedini referendum na temelju građanske inicijative. Te 2013. premijer je bio Zoran Milanović koji pitanje o ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene nije želio poslati na ocjenu ustavnosti. To sada stoji u Ustavu iako je izlaznost bila nešto ispod 38 posto.
Ostale inicijative do završne faze, glasanja, nisu uspjele doći. Prvo prikupljanje potpisa organizirali su 2007. HSP i braniteljske udruge koji su željeli prekid suradnje s Haaškim sudom, no Ustavni sud zaustavio je proces zbog proceduralne greške. 2008. nije prikupljeno dovoljno potpisa za glasanje o ulasku u NATO pa je Hrvatska godinu dana poslije glatko postala članica.
Te se godine isto dogodilo i inicijativi More je kopno. Cilj je bio odbaciti sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije, ali potpisa nije bilo dovoljno. No 2010. preokret; pet sindikalnih središnjica predalo je više od 813 tisuća potpisa za referendum o izmjenama Zakona o radu. Toliki pritisak tadašnja Vlada Jadranke Kosor nije mogla podnijeti. Zakon je povučen iz procedure pa iako referendum nije održan, cilj je postignut.
Nova inicijativa ambiciozno je krenula s četiri pitanja, od poništenja pretvorbe i privatizacije do ponovnog očitovanja o članstvu u EU-u, no nisu imali dovoljno potpisa. Za takozvani "Referendum o ćirilici" Stožera za obranu hrvatskog Vukovara prikupljeno je dovoljno potpisa, ali je Ustavni sud procijenio da pitanje nije u skladu s Ustavom.
Istu sudbinu imala je i inicijativa 17 sindikata iz javnog sektora koji su željeli referendum o outsorcingu. Ustavni sud nije dopustio ni referendum protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, ali Vlada je na kraju i od toga odustala. 2018. trajao je pravi politički triler oko inicijativa za smanjivanje prava predstavnika nacionalnih manjina u Saboru i protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, a na kraju su iz Ministarstva uprave uvjeravali da među predanim potpisima valjanih nije bilo dovoljno.
Dovoljno potpisa nije prikupljeno ni u posljednjem pokušaju krajem prošle godine protiv uvođenja eura. Sudbina MOST-ovih inicijativa u rukama je Sabora, ali i Vlade i Ustavnog suda. A kakav epilog očekuju građani?
''Neka se Most pobrine, neka bude ustrajan pa ćemo mi podržati, da ćemo biti slobodniji, a ovo koji je pritisak da ja ne mogu u banku ići, ne mogu u Finu ići... bezobrazluk'', komentirala je Milica Stanovečki iz Zagreba.
''Nisam za COVID potvrde, nisam. Ali ja sam to sve obavila, ja sam u penziji, meni to više niti ne treba, to što mi treba imam u mobitelu. Podržavam ih'', rekla je Gordana Dvojković iz Zagreba.
''Most je iznevjerio sve one koji su u njega vjerovali. Postavili su se na početku kao jedna moralna vertikala, međutim, bit ću vrlo iskren - nisu ni do koljena Hrvatskoj demokratskoj zajednici'', komentirao je Ivica Hodorović iz Zagreba.
''Smatram da su dosta dobri, da se barem bore za mladost i budućnost. Sve više ljudi samo hoće biti pozitivno radi tih potvrda i uopće ne razmišlja logično. I nadam se da neće, da će se to napokon ukinuti'', rekla je Andrea Balić iz Zagreba.
