Prvorujanske izmjene i dopune Ovršnog zakona zakonodavac je prije njihovog stupanja na snagu, a komparirajući s dosadašnjim OZ-om, najavljivao kao daleko "humanije" zakonsko rješenje prema ovršeniku, jer da mu, uz ostalo, otvara mogućnost da i nakon što ovrhom ostane bez jedine nekretnine u njoj može biti još godinu dana, dok ne nađe drugo stambeno rješenje, no samo kao najmoprimac i za svoj dojučerašnji dom plaćati najam što, dakako, ne znači da po isteku toga roka neće biti deložiran iz vlastitoga doma.
Brži i skuplji postupak
Nadalje, novi zakon ubrzava ovršni postupak, uvodi prodaju ovršene imovine na e-dražbama – preko interneta, što kritičari novog OZ-a ocjenjuju banaliziranjem teških životnih situacija kao što je odlazak kuće na bubanj, piše Glas Slavonije.
Predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja Vedran Vidmar kaže da ove izmjene i dopune OZ-a neće bitno izmijeniti dosadašnju neučinkovitost, sporost, neekonomičnost i netransparentnost provedbe ovrhe, nego će ovršenicima prije svega donijeti nove ovršne troškove, npr. novi trošak obveznog građevinskog vještačenja za procjenu tržišne vrijednosti nekretnine kod ovrha na nekretninama... Upozorava i na sve nemogućnosti korištenja odgode ovrhe.
Novu zakonsku mogućnost odgode ovrhe na jedinoj stambenoj nekretnini u većini ovrha dužnici neće moći iskoristiti jer bi se u takvim slučajevima kompletan dug, ovršni troškovi i zatezne kamate naplaćivale na novom predmetu ovrhe - npr. na plaći, mirovini, osobnom vozilu... Trebali bi se naplatiti za najdulje godinu dana što, uz uvažavanje činjenica da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj 5.500 kuna i da se u pravilu može ovršavati maksimalno 1/3 plaće/mirovine dužnika, znači da u većini ovrha na jedinoj stambenoj nekretnini ukupan dug ovršnog dužnika ne bi smio biti veći od 22.000 kn, a što je upravo slučaj kod 99 posto ovrha na svim pa tako i na jedinim stambenim nekretninama ovršenika", upozorava Vidmar.
Intenziviran rast
Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin, kaže da broj obitelji koje ostaju bez domova stalno raste i sada je, prema službenim podacima HGK, oko 10.000.
"Procjenjujemo da je stvarni broj i dvostruko veći – oko 20.000, jer je 2014. intenziviran rast broja građana što u ovrhama ostaju bez kuća i stanova", kaže Kervatin.
http://www.glas-slavonije.hr/249961/1/U-Hrvatskoj-je-dosad-na-drazbi-zavrsilo-cak-20-tisuca-kuca-i-stanova
