U Hrvatskoj je više od 51 tisuću ljudi s milijunskim štednim računima u bankama, dok je onih koji na računima imaju milijunske iznose u eurima mnogo manje. Nedavno je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić iznio podatak da 1,7 posto štediša ili njih oko 51.000, drži 43 posto ukupne štednje u zemlji. Drugim riječima odnosno brojkama, njih 1,7 posto ima oko 75 milijardi kuna, a svaki u prosjeku ima 1,5 milijuna kuna ili oko 200.000 eura, piše Slobodna Dalmacija.
Međutim, na pitanje koliko od tih štediša u Hrvatskoj ima na računima više od milijun eura, guverner je odgovorio brojkama koje, piše Slobodna Dalmacija, zapravo datiraju iz ožujka 2014. godine. K tomu, u tim su podacima detaljno analizirani štediše s malim iznosima, ali ne i oni s milijunskim i višemilijunskim depozitima u eurima.
Euro je praktički već uveden u Hrvatsku
A na pitanje zašto se iz HNB-a mogu dobiti detaljne informacije o malim ulozima, ali ne i o visokim, ekonimist dr. Guste Santini kaže da guvernera može razumjeti jer je to velika tema. Santini kaže kako se danas govori o uvođenju eura, a napominje kako smo euro zapravo već uveli u trenutku kada je uvedena valutna klauzulu te dopuštena i devizna štednja. To je bilo još 1993. godine i Santini kaže kako se time poručilo da nacionalna valuta nije za štednju niti je bila mjera vrijednosti, već je to tada bila njemačka marka, a kasnije euro.
Hrvatska je, podsjeća Santini, uvela liberalizaciju kapitala pa su štediše iz domaće banke mogli dati nalog da se depozit uplati bilo kojoj banci, primjerice u Londonu, što je imalo učinak odljeva deviza iz Hrvatske.
Ekonomist Guste Santini
'Devizni depoziti ugrožavaju deviznu likvidnost zemlje'
"Ako su oko 17 milijardi eura devizne pričuve, a oko 21 milijarda eura devizna štednja, onda je zabrinutost guvernera razumljiva. Devizni depoziti ugrožavaju deviznu likvidnost zemlje, veliki je indeks koncentracije štednje, a kapital je plaha životinja", kazaoje Santini za Slobodnu Dalmaciju pokušavajući objasniti razloge zašto se ne govori mnogo o velikim štedišama.
I jedan bivši dužnosnik kazao je za Slobodnu Dalmaciju da ga je zapanjilo kada je guverner prvi put rekao da u Hrvatskoj tako malen broj ljudi drži toliki kapital. Bilo je to, kaže, u vrijeme kada je gospodarstvo bilo u minusu 15 posto. On smatra da se treba javno razgovarati o raslojavanjima u društvu u kojem većina ima po 10.000 kuna, a maleni broj milijune.
'To ne znači da je ta štednja nezakonito stečena i da se nekog treba prozivati, nego je to tema o kojoj se treba razgovarati', dodao je.
