Povodom Međunarodnog dana migranata, Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama stanovništva za 2015. godinu.
Opća skupština UN-a prihvatila je 18. prosinca 1990. Konvenciju o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih obitelji te je 2000. odlukom Ujedinjenih naroda taj dan proglašen Međunarodnim danom migranata. On se obilježava diljem svijeta u međuvladinim i nevladinim organizacijama širenjem informacija o ljudskim pravima i temeljnim političkim slobodama migranata radi razmjene iskustava i osmišljavanja akcija kako bi se osigurala zaštita migranata.
Prema podacima Eurostata, 3,8 milijuna ljudi imigriralo je 2014. u jednu od zemalja EU-28, dok je najmanje 2,8 milijuna migranata napustilo Europsku uniju.
Na migraciju utječe kombinacija ekonomskih, političkih ili društvenih čimbenika bilo u zemlji podrijetla migranta (push-faktori) bilo u zemlji odredišta (pull-faktori). Povijesno gledano, relativni ekonomski prosperitet i politička stabilnost EU-a utjecali su na pull-faktor.
U 2013. države članice UN-a i službeno su priznale ulogu migracije u razvoju te je postavljen zahtjev za daljnjom suradnjom kako bi se prevladali izazovi neregularnih migracija. Tadašnji glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon tom je prilikom rekao: ''Migracija je izraz ljudske težnje za dostojanstvom, sigurnošću i boljom budućnošću. To je dio društvenog tkiva, ali i dio našeg poboljšanja kao ljudske obitelji.''
Nastavak negativnoga migracijskog salda i u 2015.
Prošle godine iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo nešto manje od 30 tisuća osoba, dok se u Hrvatsku doselilo tek nešto više od 11 tisuća osoba te je saldo migracije s inozemstvom bio negativan i iznosio je -17 945. Migracijski saldo posljednji je put bio pozitivan 2008., kada je iznosio 7 053, a tek godinu poslije iznosio je -1 472. Najveći skok u migracijskom saldu među pojedinačnim godinama zabilježen je u 2014., kada se razlika između broja doseljenih i odseljenih više nego udvostručila u odnosu na godinu prije.
Među odseljenima u inozemstvo najviše je hrvatskih državljana, čak 95,3%, i samo 4,6% stranaca. Ako promatramo broj odseljenih osoba iz Hrvatske u 2015. po županijama, na prvom je mjestu Grad Zagreb, sa 17,0% ukupnog broja odseljenih, a zatim slijede Primorsko- -goranska županija, s 8,6%, i Zagrebačka županija, sa 7,7%.
Odlaze muškarci u tridesetim godinama
U 2015. najviše se osoba odselilo u Njemačku, njih 41,6%, a ta je zemlja bilo popularno odredište i 2014., kada se tamo odselilo 38,2% osoba, te je tako zamijenila Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kao zemlje koje su prijašnjih godina bile primarna odredišta.
S obzirom na spolnu strukturu, iako je veći udio odseljenih muškaraca (53,7%) nego žena (46,3%), razlika nije velika. Najveći udio u dobnoj strukturi odseljenih muškaraca imaju oni u tridesetim godinama života, a među odseljenim ženama prednjače one u kasnim dvadesetima i tridesetim godinama života.
Grad Zagreb i dalje s najviše doseljenih
Od ukupno 11 706 doseljenih osoba u Hrvatsku, iz inozemstva se doselilo 55,4% hrvatskih državljana i 44,5% stranaca, a najviše njih, 32,5%, doselilo se iz Bosne i Hercegovine.
Iz susjedne nam je države i prijašnjih godina bio najveći postotak doseljenih osoba, većinom muškaraca. I u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva, baš kao i u broju odseljenih, veći je udio muškaraca (55,9%).
Od ukupnog broja doseljenih, najviše ih se doselilo u Grad Zagreb (23,6%), a potom slijede Splitsko-dalmatinska županija, s 15,6% doseljenih, te Istarska županija, s 9,2%.
Mladi se sele i unutar Hrvatske
U 2015. mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenilo je ukupno 75 927 osoba, a najviše ih se (44,0%) selilo između županija te nešto manje između gradova i općina iste županije (37,2%). Najveći broj preseljenog stanovništva bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,4%), a najviše su selile žene, čiji je udio u ukupnom broju preseljenih bio 54,9%. Grad Zagreb nastavlja trend iz prethodnih godina i ima pozitivan međužupanijski migracijski saldo, odnosno više doseljenih nego odseljenih (4 420 osobe). Vukovarsko-srijemska županija ima negativan saldo migracije među županijama (-1 179 osoba), baš kao i Brodsko-posavska županija (-983 osobe).
