Zvono na tornju crkve Župe sv. Antuna Padovanskog u središtu Lasinje svojom bukom narušava zdravlje mještana središta sela nedaleko od Karlovca, pa je vlasniku naloženo da isključi zvučno označavanje vremena, odnosno otkucaje sata koji se nalazi na građevini svake noći u periodu od 22 do 6 sati, nepravomoćno je odlučio Općinski sud u Karlovcu po tužbi Ante i njegova sina Marija Šituma, koji povremeno žive u neposrednoj blizini crkve te je Župi naložio plaćanje sudskih troškova od 19.000 kuna.
Šitum je životnu ušteđevinu odlučio investirati u kupnju i obnovu imanja u Lasinji, rodnom kraju svoje supruge. Uložio je 200.000 eura da bi se mogao odmarati veći dio godine, no umjesto mira dobio je, kako kaže za Jutarnji, ludnicu i oštećenje sluha. Sat na crkvenom tornju otkucava svakih 15 minuta, i to u prvom kvartalu jednom, svaki sljedeći kvartal po otkucaj više, a na puni sat još onoliko koliko kazaljka pokazuje sati.
Žalio se župniku Stjepanu Bradici još 2014., ali i onom koji je došao nakon njega, Danku Bizjaku, no nije naišao na razumijevanje, pa je pravdu odlučio potražiti na sudu. Iz Župe potvrđuju da su još 2014. primili Antinu žalbu te je tada donesen jednoglasni zaključak da je njegov zahtjev neprihvatljiv i da zvono ne namjeravaju ugasiti niti ukinuti.
Nije crkva problem, već Ante
Oba župnika, ali i mjesna vlast, smatraju da je problem u Anti, a ne u zvonu, te da bi se on trebao prilagoditi običajima mjesta u koje se doselio, odnosno njihovoj stoljetnoj tradiciji. Drže da je prvostupanjski sud donio pogrešnu odluku i najavljuju žalbu na ovu odluku.
"Zvonik crkve, kao i satni mehanizam na njemu, dio su mjesne povijesti te predstavljaju povijesni, ali i kulturni identitet mjesta, a opće je mišljenje u mjestu da otkucaji sata sa zvonika predstavljaju nešto lijepo, autohtono i kulturološki prihvatljivo. Crkva je sa zvonikom srušena u vrijeme Domovinskog rata, obnovljena je uz pomoć Republike Hrvatske te su za obnovu crkve, a to znači i obnovu zvonika i satnog mehanizma odobrenje dala nadležna ministarstva. Imamo sva potrebna odobrenja i dozvole", smatraju u župi i dodaju da je netočno da otkucaji bude župljane, jer im se do sada, osim Ante, nitko nije požalio.
Tradicija ne rješava problem
Sud je odlučio angažirati jedno poduzeće iz Samobora koje je provelo tehničko mjerenje buke, a onda i Tomislava Šimetića, sudskog vještaka za elektrotehniku i zaštitu od buke, čiji je posao bio utvrditi štetnost jačine zvuka. On, pak, smatra da kulturno naslijeđe crkvena zvona ne može izuzeti od razmatranja o utjecaju eventualne štetnosti u području akustike.
“Može se utvrditi da razina impulsa koji nastaje udarom zvona iznosi 60 do 65 decibela, ovisno o ukupnom broju udaraca, što dovodi do zaključka da prilikom udara zvona dolazi do značajnog povišenja rezidualne buke, za 20 do 30 decibela, a samim time do remećenja mogućnosti mirnog i zdravog boravka i odmora na predmetnoj lokaciji”, zaključio je Šimetić te dodao da se radom crkvenih zvona onemogućuje miran boravak tužitelja, odnosno da se može smatrati štetnim za prosječnog čovjeka.
Ništa ne propisuje dozvoljenu razinu buke
Tijekom postupka pokazalo se da u Hrvatskoj nema propisa koji bi regulirali najviše dopuštene razine buke koje potječu od elektroakustičkih uređaja na vjerskim objektima, pa je sud ocjenjivao radi li se o prekomjernoj buci u smislu štetnih imisija koje regulira Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Za taj je zakon sud procijenio da predstavlja opći propis koji valja primijeniti na konkretnom slučaju zbog nepostojanja posebnih propisa koji bi se odnosili na vjerske objekte.
Ni hrvatska sudska praksa još se nije susrela s ovakvim slučajem, pa se karlovački sud rukovodio sličnim predmetima, odnosno presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Oluić protiv Republike Hrvatske” u kojoj je sud utvrdio povredu obveze države da jamči zaštitu prava na privatni život i dom od prekomjerne imisije buke “iako se odluka ne odnosi na buku čiji izvor je sat s crkvenog zvonika”. Tužena Župa se pozivala na Ugovor između Svete Stolice o pravnim pitanjima u kojem stoji da Republika Hrvatska jamči Katoličkoj crkvi slobodu obavljanja bogoštovlja i nepovredivost mjesta za bogoštovlje, no karlovački sud navodi da “direktiva kod zaštite od buke ne predviđa nikakvo izuzeće za vjerske objekte”.
Zagrebački odvjetnik Anđelko Jureško pripremit će žalbu višem sudu na odluku karlovačkog Općinskog suda.
