"Nakon potresa u Hrvatskoj ispitao sam karakteristike događaja. Shvatio sam da je potres imao neke ‘predznakove’. To su aktivnosti koje su započele 23. prosinca s magnitudom 1,3, a nastavila se 28. prosinca magnitudama 5,2 i 5", rekao je turski seizmolog Haluk Eyidogan s istanbulskog sveučilišta za 24sata , pa dodao kako je   analizirao potres magnitude 7 po Richteru koji je 30. listopada pogodio Tursku i odnio 117 života, te potres koji je pogodio Hrvatsku 29. prosinca i ugasio sedam života.

"Pojava predšokova, predznakova je vrlo važna sa seizmološkog gledišta. Naravno, potresi se ne mogu predvidjeti kad će biti, ali uz modernu opremu i praćenje ovih pojava može se sustav pripremiti za potencijalnu opasnost. Ako te pojave postanu sve učestalije, može se očekivati potres. To se vidjelo i u našem slučaju, a vjerojatno će i vaši seizmolozi potvrditi istraživanjem isti slučaj", rekao je prof. Eyidogan.

Rekao je kako je grad Izir stradao zbog tri čimbenika: izmirskog zaljevskog područja koje je smješteno na bazenu koji pojačava potresne valove, neusklađenost s propisima u vezi s potresima, te zbog činjenice da je značajan dio zgrada sagrađen je 1990-ih, kad građevinske inspekcije nisu provedene. Odmah nakon tog potresa u Turskoj je  postavljeno 3020 šatora i podijeljeno 17.263 pokrivača i 10.730 kreveta. Pored toga, uspostavljen je privremeni smještajni kapacitet s 509 kontejnera. Turska vlada je zbog ovog potresa uvela posebne mjere pa se tako od 2021. uvodi Sistem ID za objekte. Tako da će svaki novoizgrađeni objekt morati biti otporan na najveći mogući potres u tom području. Uz to, vlast je za sve koji su ostali bez doma osigurala smještaj u hotelima i državnim objektima, prenosi 24sata .