Iako je dojam da je Grad potpuno prazan, u Dubrovniku je za Uskrs boravilo oko tisuću gostiju. Ima ih i sada, sedam dana poslije Uskrsa. Da je netko takve brojke spominjao prije dvije godine, govorili bi o generalnom podbačaju, a uz kontekst korona krize ovako to nekako i ima smisla, piše Dubrovački dnevnik. Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je za Uskrs najviše turista bilo iz Hrvatske, Njemačke, Francuske, BiH, Austrije, SAD-a, Švicarske, Ukrajine, Srbije i Španjolske.
Od ukupno ostvarenih 995 noćenja, 583 noćenja ostvarili su domaći, 412 strani turisti, dok je 655 noćenja ostvareno u hotelskom, 212 u privatnom smještaju te preostala noćenja u ostalim oblicima smještaja. Recimo i da je na području Grada Dubrovnik otvoreno 12 hotela te je ponovno uspostavljen međunarodni zračni promet prema Dubrovniku s letovima dva puta tjedno - Iberia iz Madrida i Lufthansa iz Munchena. Uskoro je planiran i početak letova Easy Jeta iz Ženeve.
Mogu li se tu izvući neki trendovi? Primjerice, da će kao i prošle godine više gostiju biti iz ostatka Hrvatske, ali i to da će i ove sezone najbolje proći autodestinacije, što Dubrovnik svakako nije? Uostalom, je li ova brojka od oko tek tisuću turista za vrijeme Uskrsa respektabilna?
Funkcioniranje pod stresom
Novinar Hrvatskog radija Slobodan Vlašić, specijaliziran upravo u domeni turizma, govori što je ove sezone, isto kao i lanjske, posebno karakteristično. "Unatoč jednogodišnjem razdoblju krize izazvane koronavirusom, opet se pokazalo da smo kao aviodestinacija ovisni o ljetnom redu letenja. Pa i lani, kad su se letovi pokrenuli, učinilo nam se onako u jednom trenutku da je skoro normalna sezona. Bilo je to u sedmom mjesecu, doduše kratko je trajalo dok nas Britanci nisu stavili na crvenu listu, što opet kazuje o tome da smo ovisni o zračnom prometu", rekao je Vlašić.
Ističe kako je ove godine zabilježen porast u odnosu na lani. "Prvog vikenda otkako su uspostavljeni letovi imamo porast od 56 posto, na Cvjetnicu smo imali petstotinjak gostiju što je bilo dva i pol puta više nego prošle godine", rekao je Vlašić.
"To je mizerno prema prijašnjim Uskrsima, ali ustvari su dobre brojke kad znamo da su u nas i dalje epidemiološke mjere, da ti gosti nisu imali gdje poći niti u zahod, a kamoli sjesti nešto popiti ili pojesti izvan svog hotela", govori Vlašić.
"Čini se da i taj porast kazuje o opuštenijem ponašanju na našim ključnim tržištima. Ljudi su se naučili funkcionirati pod stresom zbog koronavirusa, procjepljivanje se događa u planiranom ritmu. Također, najiskusniji turoperatori govore da se ne događa masovno otkazivanje rezervacija kao što je to bilo prošle godine. Ljudi ipak čekaju do zadnjeg momenta. Treba reći i da nikad nećemo imati žešću konkurenciju, ali evo vidimo da smo spremni ponuditi i besplatne testove, čak i cijepljenje, samo da privučemo goste", izjavio je Vlašić.
Zaboravit će se na održivi turizam?
Govore kako je ovo prilika za drugu vrstu turizma, takozvani održivi turizam. Vlašić objašnjava kako vjeruje da će se brzo na to zaboraviti. "Govore da nas je korona nešto naučila, ali vjerujem da će se kad prođe ovo, recimo da 2022. godina bude turistički normalna, opet navaliti u bezglave brojke. A sad, ne da nismo u održivom turizmu, već je on sasvim neizdrživ za ukupnu turističku privredu. Ostavljeni smo na milost i nemilost mono kulture, a ono u što sam uvjeren, a tome nas uče iskustva od rata do potresa, da čim se dogodi iduća prilika svi će htjeti što prije vratiti ovo izgubljeno vrijeme", dodao je.
"Najvažnije je da onda turizam ne bude neprijatelj svakodnevnom životu i ne protjeruje život iz povijesne jezgre, a što se dobrim dijelom događalo, iako nije turizam jedini razlog tome. No, situacija u povijesnoj jezgri, od Straduna preko porta do Prijekoga ili Ulice od Puča je bila neizdrživa. Grad mora živjeti, život u Gradu je ono što turiste privlači, Grad je onaj koji će uvijek privlačiti. Snimaju se serije i filmovi, ali oni nisu razlog magnetne privlačnosti Grada. Oni su sekundarni dodatak. Život u Gradu je poanta koja čini Dubrovnik prepoznatljivim. Recimo, prije deset godina radilo se istraživanje na ključnim emitivnim tržištima, Dubrovnik je tu bio jači brend od Hrvatske, čak je u domeni ruralnog turizma bio na trećem mjestu", objasnio je Vlašić te dodao opasku o hotelskim kućama i njihovim potezima u kriznoj godini.
"Vlasnici najvećeg hotelskog kapaciteta u nas su iz Istre i Kvarnera. Oni su lani otvorili u nas neke objekte tek toliko da im nešto radi, a poanta im je bila na Istri i Kvarneru. Od zaposlenika su neki tražili da idu u Istru po cijenu da zadrže posao. To su hotelske kuće koje su zaposjele cijeli priobalni pojas, mislim da je ključno da sjednu s gradskim i općinskim vlastima bez fige u džepu i da se pošteno dogovore što je stvarni interes destinacije, a sve kako bi mogli istinski govoriti o budućem planiranju. O destinacijskom menadžmentu. Svatko želi dio kolača, ali neki dogovor mora postojati, jer i tu se nalazi odgovor na pitanje zašto se skladišta pretvaraju u hostele, zašto je ugostiteljska ponuda pretvorena u fast food, ali za što redovito propadaju pokušaji uspostave sezone preko zime, koja bi opstajala samo zahvaljujući kongresima i poslovnom turizmu", zaključio je Slobodan Vlašić.
Malo gostiju
Vlasnik i suosnivač agencije Direct Booker Nino Dubretić, ujedno i predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja regije Dalmacija – Dubrovnik, našalio se s brojem gostiju koji su bukirali smještaj. "Hoćete li imena i prezimena gostiju i datume rođenja? Znači, toliko ih je bilo. Uzeli smo otprilike 50 rezervacija za uskrsni vikend. U odnosu na 3500 smještajnih jedinica to je manje od pet posto objekata koji su imali goste. Ali hajde, nešto se dogodilo", govori Dubretić. Ističe da se gostima očito bilo najbitnije negdje maknuti.
"U nas su na snazi bile mjere, očito su sami sebi organizirali hranu, ne znam jesu li je imali u hotelima, ali nije im bitan bio sadržaj. Bilo je bitno u ugodnoj klimi provesti blagdane. Pitanje je bi li ih bilo više oboljelih da su otvoreni kafići i restorani, ali pošto putuju oni koji su preboljeli Covid ili su cijepljeni vjerujem i da ne bi bilo pogoršanja epidemiološke slike. Vrijeme je za otvaranje restorana", dodaje Dubretić.
Odgovorio je na pitanje kakva je dinamika rezervacija za naredne mjesece. "Ide sporo, ali to je očekivano jer smo u jeku 'lockdowna', neizvjesnosti oko cjepiva, očekujemo 'last minute' rezervacije za srpanj, kolovoz, rujan i listopad. Nadam se da će se odraditi bolja sezona od lanjske. Mi se nadamo dobrom ljetu, ako smo lani bili na 15 do 20 posto od 2019., ove godine se nadamo da ćemo biti na 30 do 40 posto", izjavio je.
Bitno je olakšati putovanja
"Već postaje jasnije da će putovati oni koji nisu nositelj zaraze, cijepljeni, preboljeli, kao i oni s negativnim testom. Bitno je da se ne dogodi kao lani da cijela Europa ne dođe na crvenu listu. Zato je i važno da se cijepe turistički djelatnici, matematičkom logikom dovest će to do manje disperzije virusa. Dakle, bitno je da se ne dogode zatvaranja, crvene liste do početka iduće zime ako se već takvo što mora dogoditi", objasnio je.
Na pitanje što ako se dogodi, dakle ako opet dubrovačko područje prođe loše zbog svog geografskog položaja, činjenice da nije autodestinacija, kaže: "Položaj je takav kakav jest, ovisimo o avionima. Ali, dobro je što nema najavljenih bankrota avio kompanija, a i najave s aerodroma su dobre. Naravno, sve se može otkazati, nastradat će tako aviodestinacije. No, sad je važno i da organiziranost bude dobra.
Treba se organizirati na način da korisničko iskustvo putnika bude na nekoj razini. Dakle, da putnik koji dolaze ne misli kako će sad izgubiti cijeli dan na aerodromu, da ta putovanja ne budu uteg, nego da budu dobro organizirana. Ako će putnik imati glavobolju od činjenice da ide na put, to je novi problem. A gosti očito žele putovati", zaključio je Nino Dubretić.
