Novac će biti iskorišten u energetskoj obnovi oko 6.000 kućanstava, dok će se projekt nastaviti i dalje, s predviđenim trajanjem do 2020. godine.
Uključiti se mogu isključivo s potpuno ''čistim'' papirima, što znači da će svoju šansu za energetskom obnovom morati loviti nakon što, i ako, dobiju rješenje o legalizaciji, piše Novi list.
Zahvati na energetskoj obnovi potrošnju grijanja trebali bi smanjiti u nekim slučajevima i do 60 posto.
Značajne subvencije
Program energetske obnove obiteljskih kuća od 2014. do 2020. godine vlasnicima obiteljskih kuća omogućava najmanje 50, do 80 posto bespovratnih sredstava, ovisno o području na kojem se kuće nalaze. Fond pritom isplaćuje najmanje 40 posto sredstava, a lokalna odnosno regionalna samouprava još najmanje deset posto, što znači da kućanstvo vlastitim sredstvima ''pokriti'' treba najviše polovicu investicije. Ako se nalazi na području od posebne države skrbi, otocima ili u zaštićenim dijelovima prirode, od Fonda dobiti može još i više, od 60 do 80 posto sredstava.
Na primjeru ugradnje jednog solarnog sustava vrijednosti 30.000 kuna, Fond će bespovratno vlasniku isplatiti 24.000 kuna, općina, grad ili županija još 750 kuna, što znači da bi kućanstvo samo u investiciji trebalo sudjelovati s preostalih 5.250 kuna. Kako zamjena električnog bojlera solarnim sustavom za zagrijavanje potrošne tople vode osigurava uštede od dvije, do tri tisuće kuna godišnje, investicija se kućanstvu vratiti može za manje od dvije godine.
Građani se za subvencije prijavljuju na javne natječaje koje objavljuju lokalne jedinice, a one i odlučuju kome će sredstva odobriti.