Svi u Hrvatskoj imaju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje koje se veže uz prebivalište, a na njega imaju pravo i stranci koji imaju reguliran stalni boravak ili dugotrajno boravište u zemlji.
Ipak, od igle u šprici do magnetske rezonancije netko treba platiti zdravstvene usluge i one se pokrivaju iz doprinosa radnika od kojih se "dio plaće" usmjerava baš u zdravstvo. Solidarno će se time pokriti trošak zdravstva i za djecu te učenike ili studente starije od 18 godina koji se i dalje redovno školuju pa nemaju izdvajanja za zdravstvo.
No ne ide sve po automatizmu, neke stvari treba napraviti "pješice" i osobno. Na primjer, kada netko završi ili prekine školovanje, ima 30 dana da se prijavi na obvezno zdravstveno osiguranje, ali to vrijedi i za one koji prestanu raditi. Osoba se mora zato osobno javiti u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i to u roku od 30 dana i potom se također jednom u tri mjeseca mora javljati, osim ako nije u isto vrijeme prijavljena i na HZZ.
Ako se netko ne javi u navedenih 30 dana i time izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, mora se javiti najbližem uredu HZZO-a s obzirom na to da je obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, kao što mu i ime kaže - obveza.
"A to znači da moraju regulirati svoj status osiguranja prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju ispunjavaju uvjete, a za koju nije propisana obveza osobnog pristupa HZZO-u jednom u tri mjeseca (primjerice kao član obitelji osiguranika - preko supružnika ili izvanbračnog partnera, korisnik nacionalne naknade, branitelj). U slučaju ako osoba ne ispunjava uvjete za osiguranje niti prema jednoj od propisanih osnova osiguranja, obvezna se osigurati po osnovi osiguranja za koju je obvezana osobno uplaćivati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje oko 97 eura mjesečno. Osobe koje nemaju sredstava, osiguravaju se na osnovi rješenja koje u prvom stupnju donosi nadležno upravno tijelo županije koje se odnose na socijalnu skrb", navode u svom odgovoru iz HZZO-a.
Besplatno za darivatelje
No tu je i dopunsko osiguranje za koje i dalje ima onih koji dvoje trebaju li ga, no neki ga ne moraju plaćati jer će trošak za njega pokriti država. To vrijedi, na primjer za dobrovoljne darivatelje krvi. Za žene vrijedi da će ga dobiti besplatno dopunsko osiguranje, odnosno da će trošak za njega pokriti država, ako su darivale krv više od 25 puta, a za muškarci 35 puta. Također, dopunsko osiguranje ne moraju plaćati osobe sa 100-postotnim invaliditetom, redoviti učenici i studenti koji su stariji od 18 godina.
Država će pokriti trošak dopunskog osiguranja i svima kojima mjesečni prihod po članu obitelji nije bio veći od 379,49 eura (prihodovni cenzus), za samce je to 475,12 eura.
Iz HZZO-a su nam odgovorili kakao je na dan 30. studenoga prošle godine bilo aktivnih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a 2,153.120, od čega je bilo 1,590.630 polica osiguranika koji sami plaćaju policu. Njih više od 562 tisuće imali su policu na teret države.
Čestitka od 530 eura za zalistak srca
Iako ima onih koji i dalje smatraju da je dopunsko zdravstveno osiguranje, istina je da svakome može zatrebati zdravstvena usluga koja može biti vrlo skupa bez tog osiguranja. Zamolili smo HZZO da daju primjer koliko će nekoga "opaliti" po džepu ako mu zatreba pomoć liječnika, a nema dopunsko osiguranje.
"Ako netko ima postupak na zalisku srca, čija je cijena oko 13.200 eura, obvezni iznos sudjelovanja od 20 posto bi bio oko 2640 eura. No osiguranik ne plaća taj iznos, jer je maksimalni iznos obveznog sudjelovanja po jednom ispostavljenom računu 530,88 eura, uz napomenu da tijekom godine može biti i više ispostavljenih računa za različite usluge iz zdravstvenog osiguranja", navode iz HZZO-a.
Prevedeno, ako neko nema dopunsko osiguranje i mora nadoplatiti za jako skupu uslugu, on neće morati pokriti sav taj iznos jer postoji limit koji je naveo HZZO.
"Ako je iznos od 20 posto pune cijene pružene usluge manji od propisanog postotka proračunske osnovice, osiguranik plaća propisani iznos postotka proračunske osnovice. Primjerice, cijena kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka (Holter) je 28,18 eura, iznos obveznog sudjelovanja od 20 posto je 5,64 eura, a osiguranik plaća 8,83 eura (propisani postotak proračunske osnovice). Iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, te izdavanje lijeka po receptu iznositi 0,30 posto proračunske osnovice (1,32 eura)", navode iz HZZO-a.
Napominju da visina sudjelovanja ne utječe na osiguranike koji imaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, budući da dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20 posto pune cijene zdravstvene zaštite, uključujući minimalne i maksimalne iznose sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite.
POGELDAJTE VIDEO Psihijatar otkrio koliko je opasan HHC i u čemu je Hrvatska napredna
