U Hrvatskoj, ali i u svijetu, Nacionalni stožeri, epidemiolozi i predstavnici ministarstva zdravstva svakodnevno bombardiraju i plaše javnost novih brojkama zaraženih i umrlih u posljednja 24 sata i od početka pandemije, a potom uvjeravaju da će na jesen biti još gore. No, sve više znanstvenika, pa i samih epidemiologa tvrdi da je takav pristup besmislen te da je vrijeme da se vratimo normalnom životu, jer će kolektivno koronaludilo napraviti veću štetu nego virus. Čak su i naši epidemiolozi, preopterećeni poslom, zavapili da ovo više nema smisla i da Stožer mora početi ozbiljno raditi.
Novo normalno je postalo uobičajeno normalno, na jesen i u zimu će se neminovno raspravljati o porastu i padu brojki na svakodnevnim konferencijama za medije, no mnogi bi htjeli smanjiti doživljaje, odnosno vratiti se u staro normalno. Jedan od njih je i Fergus Walsh, urednik BBC-jeve zdravstvene rubrike koji se, u članku pod naslovom "Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu?", pita pretjeruju li mediji i vlade s objavom brojki, s obzirom na to da je zaraženih više, jer je i testiranja više, a broj hospitaliziranih pada? Naveo je kako u Velikoj Britaniji svakodnevno od raka prostate umre 30 muškaraca, a 30 žena zbog raka dojke, dok zbog koronavirusa umre svega 10 ljudi, unatoč velikom broju zaraženih.
Smirivanje panike brojkama
U Hrvatskoj, primjerice, svakodnevno od srčanog udara umre 27 ljudi, a od moždanog njih 16, no to epidemiologe ne zabrinjava. "Brojanje je posao epidemiologa. Na temelju toga mi procjenjujemo situaciju, na temelju toga mi donosimo mjere, na temelju toga nas druge zemlje ocjenjuju i brojke su toliko važne da ih mi moramo producirati dnevno", pojasnio je za RTL ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.
Brojke su u početku možda i bile bitne, no dio ljudi smatra da je kontraproduktivno da je i djeci i mladima glavno pitanje kada se probude - koliko je danas zaraženih? "Samo goli brojevi uistinu utječu na pučanstvo na ljude na njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti brzo i mislim da bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti", smatra znanstvenik Ivan Đikić i dodaje da pod time misli na izvještavanje o tjednim trendovima u određenim područjima.
Mnogi ističu brojke o smrtnosti kao ključne za smirivanje panike. U Hrvatskoj, sudeći po njima, zaista nema razloga za to. Naime, u prva tri mjeseca epidemije, otkriveno je 2200 zaraženih koronavirusom, od kojih je umrlo 100 osoba, a od kraja svibnja do danas bilo je 8300 zaraženih i 86 preminulih osoba. Virus u drugom valu nije pokosio domove za starije, već obolijevaju uglavnom mlađi ljudi kod kojih bolest traje kraće, a rjeđa je i potreba za hospitalizacijom.
"Gotovo je 10 puta manji rizik umiranja u odnosu na ono proljetno razdoblje. Vjerojatno se virus nije toliko promijenio nego naše sluznice bolje reagiraju", objasnio je Ozren Polašek, član znanstvenog savjeta Vlade.
Epidemiolozi na rubu
Virus se možda nije promijenio, ali jest stav epidemiologa. Oni su pisali ministru zdravstva Viliju Berošu te mu uputili 11 zahtjeva, među ostalima i da u samoizolaciju idu samo kontakti iz strateških djelatnosti poput liječnika, medicinskih sestara i drugih hitnih službi. Beroš im je poručio da će imati odgovor i većinu realiziranih zahtjeva kroz desetak dana.
No, čini se kako, unatoč svemu, svijet polako pokušava živjeti po starom normalnom. U prvom epicentru zaraze, kineskom gradu Wuhanu, prije dva tjedna održan je veliki party na bazenu. Slični prizori stižu i iz Šibenika, gdje je, uz blagoslov županijskog Stožera civilne zaštite više od 2000 ljudi uživalo u nastupu DJ-a Borisa Brejche.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
