Konzumacija kokaina raste na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj, a ugledni britanski časopis The Economist nudi radikalno rješenje - legalizaciju .
Tvrde kako bi to oslabilo narko kartele, porazilo bande, a legalni kokain bio mi manje opasan od onog što se prodaje na ulici. Oporezivali bi ga, kao viski i duhan, a novac koji bi od legalnog kokaina zaradili mogli bi potrošiti na istraživanje o tome zašto taj narkotik izaziva toliku ovisnost, piše RTL.
Prohibicija ne radi danas, kao što nije ni u doba Al Caponea.
'Stupidna ideja'
Volio ga je i Johnny Depp i u stvarnom životu, i Robert Downey Junior, i Whitney Houston, i Kate Moss, ali najviše od svih Maradona. A vole ga i Hrvati, posebno u Zagrebu koji je 11. u Europi po korištenju. Dnevno se potroši 422 grama bijelog praha.
Kriminalist Dubravko Klarić ne smatra da bi se kokain trebao legalizirati, a predsjednica Humanitarne organizacije "Zajednica Susret" Bernardica Juretić tvrdi da je to za nju "jako stupidna i glupa ideja."
"Ja sam za legalizaciju kokaina. Naravno, to ne znači da se treba prodavati u supermarketima…", smatra toksikolog Fabian Pitter Steinmetz
"Ne mislim da bi se time išta dobilo, osim šire konzumacije", kaže Juretić. No zagovaratelji ideje tvrde da bi to bio samo kratkoročni efekt, a nakon legalizacije, bilo bi i lakše kontrolirati sastav. Kad bi ljudi znali koliko je neka droga jaka, lakše bi izbjegli predoziranje. "Riječ je o umanjivanju štete. Ljudi svakako koriste droge. A ovako imaju dobru kvalitetu, mogu biti educirani i može im se pružiti pomoć ako je potrebna. To je djelotvornije nego sadašnja situacija", govori Pitter Steinmetz.
'Prohibicija ne funkcionira'
S tim se ne slaže psihijatar Ivan Ćelić koji tvrdi da se time ne bi dobilo ništa. Crno tržište, objašnjava, ne bi nestalo. "Dvije trećine ukupnih kaznenih djela, ako gledamo na razini SAD-a, vezano za psihoaktivne tvari, još uvijek otpada na marihuanu", kaže psihijatar.
Ona je legalizirana u 19 saveznih država. Ipak, možemo se sjetiti da je u 18. stoljeću i kava bila zabranjena, podsjeća toksikolog i aktivist. "I danas ne postoji crno tržište za kavu. Jer je kava zakonski regulirana posljednjih 200 godina. SAD su imale i prohibiciju alkohola. Sada, uvjeren sam, većina alkohola na tržištu se legalno proizvodi i prodaje. Prema nedavnim podacima, Kanda je legalizirala marihuanu i unutar nekoliko godina 70 posto tržišta je bilo legalno", smatra Pitter Steinmetz.
"Ako gledate krijumčarenje cigareta, krijumčarenje duhana, to vam je najbolje za usporedbu reći. Jeftinija je ona varijanta gdje se ne plaćaju porezi i dadžbine", govori Klarić.
"Prohibicija ne umanjuje korištenje kokaina i stvara toliko nasilja", kaže Pitter Steinmetz.
"Budimo jednostavni u toj priči. Rat protiv droge nikada nećemo dobiti. Dobit ćemo pojedine bitke i krijumčari i ilegalni proizvođači će uvijek biti korak ispred nas", govori Klarić.
Kokain se plaća krvlju. Narko karteli u Kolumbiji, Boliviji, Peruu ubijaju, brži su od policije i jači od vlasti, a bijeli prah isporučuju preko 20 milijuna ljudi u svijetu. Prohibicija ne funkcionira, poručuje Economist.
