Jučer bio prvi dan ljeta, vani osvježilo, a ja ozdravio, sve obrnuto! Bit će da su me one vrućine s početka lipnja dotukle. Iako, ne mogu reći da sam jedan od onih meteoropata - ne, ne, to je moj stari. On popije dvije, tri čaše crnog vina, na koje je inače alergičan, ali ga obožava, i onda je drugi dan „u banani“ pa me zove i pita: “Kaj dolazi promjena vremena?“ Ne stari, ne dolazi promjena vremena. Vani je anticiklončina i zrak je stabilniji nego život u Luksemburgu, o kojemu piše moj kolega Boris MiševićOVDJE.
Što se tiče ovog osvježenja, srednja dnevna temperatura zraka pala je s visokih i iznadprosječnih 28 u Splitu i Rijeci te 26 u Zagrebu koji su bili mjereni na početku lipnja na ispodprosječnih 20 u Splitu, 18 u Rijeci, odnosno, 16 u Zagrebu koje mjerimo proteklih dana! Neki dan sam o tome pričao i sa starom, pa me pitala što je točno ta srednja dnevna temperatura zraka.
Rekoh joj da je to zbroj temperatura u 7 ujutro, 2 poslijepodne i 9 navečer, prema formuli:
pa me pitala zašto se tako računa, to jest, zašto se temperatura u 21 sat množi s faktorom dva? Dobro pitanje. Nisam znao odgovor.
Razmislio sam prvo logički. Ne znam. Nemam pojma.
Onda sam razmislio štreberski, zavirujući u kutke svog mozga i pokušavajući se sjetiti što nam je govorio profesor Marki (mislim da smo to kod njega učili na Meteorološkim mjerenjima). Ma vraga, ne sjećam se niti tako, ali sjećam se izleta na koji smo išli s prof. Markijem, na Bilogoru, posjetiti meteorološki radar. Uf, to je bilo veselo. Zapravo, sjećam se samo djelomično.
No dobro, vrag mi nije dao mira pa sam nazvao Markija i pitao za formulu, i tako kaže on: „U neporemećenoj atmosferi (op. a. znači nema ciklončine niti fronte u blizini) temperatura u 9 navečer je blizu stvarne srednje vrijednosti pa joj se daje veća težina u računu.“
Inače, stvarna srednja dnevna temperatura bi se dobila tako da, zdravoseljački, uzmemo temperaturu u svakom satu dana, zbrojimo ih i podijelimo s 24. Ona gore navedena formula za koju je pitala stara, pokazalo se, daje dovoljno blizak rezultat kao da računamo i na onaj drugi, duži, način, a s obzirom da umjesto 24 broja, po gornjoj formuli zbrajamo samo 3 broja - zašto raditi puno kad možemo malo - pa eto, koristimo tu formulu. Više o tome, možete pronaći i u vrlo zanimljivom članku kolegice JanjeMilković s DHMZ-a kojeg je pisala u suradnji s kolegama građevinarima, a možete ga naći OVDJE.
U svakome slučaju, kada me drugi put stara pita zašto se srednja dnevna temperatura tako računa, reći ću joj: „Iz lijenosti“- čisto da skratim priču.
Čitamo se sljedećeg, vrućeg, ponedjeljka!
