Gospodarski propulzivni gradovi u prilici su urediti život svojim građanima da im bude ugodan, da im ponude više sadržaja i vrijednosti. Temeljem proračunskih pokazatelja i ostalih javno dostupnih službenih podataka za razdoblje od 2015. do 2017. godine istražili smo kako gradovi u Hrvatskoj, svrstani u tri kategorije – veliki, srednji i mali, stoje u odnosu jedni prema drugima i koji od njih zaslužuju titulu najboljih, piše gradonačelnik.hr.
Analitičari portala gradonačelnik.hr u obzir su uzeli niz pokazatelja, kao što su prosječni dohodak, prosječni bruto mjesečni dohodak po zaposlenom, stopa siromaštva, prosječna nezaposlenost i prosječna zaposlenost, indeks nezaduženosti gradova, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima i stopa prireza. Nadalje, analizirali su i efikasnost gradske uprave, računajući prosječni prihod po zaposlenom te udio izdvajanja bruto plaće u rashodima. Sve su te podatke posložili u posebne indekse temeljem kojih smo, prvi put u povijesti hrvatske, dobili objektivnu i na konkretnim brojčanim pokazateljima utemeljenu rang listu i poredak svih hrvatskih gradova.
Kako je poanta i cilj čitavog ovog izbora nagraditi najbolje i potaknuti ih da budu još bolji, te isticanjem njihovih primjera motivirati sve ostale da eventualno promijene politiku i drugačijim proračunskim mjerama potaknu gospodarstvo i pomognu mu da raste i razvija se, ovdje je istaknuto samo 15 najboljih gradova.
Kategorija velikih gradova
DUBROVNIK
Nije nepoznanica da se gospodarstvo Dubrovnika temelji na turizmu kao osnovnoj grani i motoru razvoja, zbog čega se nova gradska uprava okrenula održivom i odgovornom upravljanju Dubrovnikom kao destinacijom. S druge strane, u godinu dana je Grad osigurao 60 milijuna kuna bespovratnih sredstava za investiranje, desetak projekata su u različitim fazama prijave na financiranje, dok ih je još toliko u pripremi.
Uz obnovu baštine, gdje se ističe povijesni kompleks Lazareta, Grad Dubrovnik pokreće kapitalne projekte u obrazovnoj, cestovnoj i komunalnoj infrastrukturi, a razvija i svoj vlastiti model stanogradnje. Grad Dubrovnik snažno potiče razvoj poduzetništva, s naglaskom na tradicijskim obrtima koje se subvencionira s 2.000 kuna na mjesec, što je pomoglo da se se obrti poput krojači, svjećari i brijači vratili u sam stari centar grada. Dubrovnik posebno potiče i žensko poduzetništvo s maksimalno 10.000 kuna, a podupire i zapošljavanje pripravnika.
KRAPINA
Krapina već niz godina sufinancira kamate na poduzetničke kredite prema programima i projektima nadležnih ministarstava, ali i ulaže značajna sredstva iz svog proračuna za razvoj poduzetničkih zona u cilju jačanja sposobnosti za privlačenje investicija. Na području Grada Krapine razvija se mala privreda i obrtništvo među kojima je najviše zastupljena metaloprerađivačka industrija i tekstil.
Nakon formiranja „Zone malog gospodarstva“ u koju je smješteno šest gospodarska subjekta, Grad Krapina je krenuo u osnivanje nove Poduzetničke zone Krapina Nova, koja je dijelom u fazi izgradnje, a dijelom je već dom nekolicini tvrtki, kojima je osigurana sva potrebna infrastruktura. Grad nove poduzetnike oslobađa od plaćanja komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, a kasnije je komunalni doprinos smanjen.
PULA
Pula svake godine osigurava paket mjera za poticanje razvoja malog gospodarstva kroz koji poduzetnicima dijeli milijun kuna bespovratnih potpora. Grad osigurava olakšice za razvoj gospodarskog i poduzetničkog sektora, poput manjih komunalnih doprinosa i subvencioniranja kamata za odobrene kredite, podupire novoosnovane tvrtke, sufinancira i nabavku nove opreme i uvođenje inovacija u proizvodnju, potpore za pripremu EU projekata i drugo.
"Pula je uz Zagreb, grad s najviše poduzetnika u Hrvatskoj u odnosu na radno sposobno stanovništvo, a za direktne poticaje u protekle četiri godine grad je izdvojio 8,2 milijuna kuna“, kaže gradonačelnik BorisMiletić. „Brojna nezavisna istraživanja redovito Pulu svrstavaju među najštedljivije uprave po pitanju troškova za administraciju i među najotvorenije gradske uprave u Hrvatskoj, a uvrštena je i među deset najboljih gradova u Hrvatskoj za život i poslovanje, kao i među 100 najodrživijih destinacija svijeta.“
SAMOBOR
Samobor je u vrhu u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz Europske unije, a u među finaliste našeg izbora je ušao zahvaljujući nizu mjera kojima potiče gospodarstvo, a sve to uz činjenicu da je jedini veliki grad bez prireza. Samobor godišnje za potpore kapitalnim ulaganjima, nova zapošljavanja, subvencije obrtima i drugo izdvaja više od 800.000 kuna. Ima niz mjera za poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja, vrijedne više od 1,2 milijuna kuna, a u turizam ulaže 2,1 milijuna kuna na godinu.
Novi zamah gospodarstvu dao je 21,6 milijuna kuna vrijedan projekt „Mali tehnopolis Samobor“ za koji je grad dobio 19,4 milijuna kuna iz EU fondova. Projekt obuhvaća rekonstrukciju dvije zgrade u bivšoj vojarni, nabavu najnovije 3D opreme te regionalni poduzetnički centar i inkubator za nove (start-up) i postojeće poduzetnike.
VARAŽDIN
Varaždin je proteklih godina od velikih gradova imao najnižu stopu nezaposlenosti, a ona u ovoj godini iznosi svega 4,2%. U gradu od 47.000 stanovnika djeluje 1900 poduzetnika koji zapošljavaju 20.000 ljudi, a s 13,6 milijardi kuna prihoda u 2017. ostvarili su dva posto ukupnih prihoda hrvatskog poduzetništva. Grad pomaže, primjerice smanjivanjem cijene zemljišta investitorima i olakšavanjem što brže realizacije svakog gospodarskog projekta.
Prema istraživanju „Doing Business“ Svjetske banke za 2018. godinu, Grad Varaždin ima najsusretljiviju i najbržu birokraciju. „Vrata Gradske vijećnice i mog ureda otvorena su svima koji žele poslovati u Varaždinu. Imamo razumijevanja za njihove zahtjeve i prijedloge. Spremni smo pružiti svaku vrstu subvencije i pomoći domaćim obrtnicima i poduzetnicima koji ostvaruju u svom poslovanju sve više kontakata sa stranim partnerima“, kazao je njegov gradonačelnik IvanČehok.
Kategorija srednjih gradova
KASTAV
Grad Kastav više od 10 godina subvencionira kamate na poduzetničke kredite te je uveo i subvencioniranje inicijalnih troškova poduzetnika početnika te sufinanciranje nabave i ugradnje opreme i strojeva. Kastav je na prvom mjestu prema ulaganjima u poslovne zone na području Aglomeracije Rijeka, na četvrtom mjestu u Primorsko – goranskoj županiji na temelju ostvarenih prihoda poduzetnika u 2017. te se tri kastavska poduzeća nalaze među 40 najboljih u Županiji.
Gradonačelnik MatejMostarac, koji je i sam poduzetnik, kaže da su poslovni rezultati poduzetnika iz Kastva impresivni, te da u Gradu vlada pozitivna atmosfera i kreativnost „pa je tako u pripremi i projekt poduzetničkog inkubatora, koji će spojiti sinergiju kulture i tradicije Kastavštine te novih tehnologija i inovacija“.
POREČ
Svaki šesti radnik u Istri radi u gospodarstvu grada Poreča, koji nizom mjera radi na unapređenju infrastrukturnih, prostorno-planskih i drugih uvjeta za razvoj poduzetništva, a naročito ulaganjem u prometnu infrastrukturu. Grad je uložio više od milijun kuna u prenamjenu društvenog doma u Žbandaju u suvremeni poduzetnički inkubator, te nudi niz pogodnosti u tri poduzetničke zone koje razvija, a poduzetništvo potiče i raznim mjerama sufinanciranja poduzetnika.
„Veseli me da je Poreč u top 10 hrvatskih gradova s najvećom neto dobiti poduzetnika u 2017. godini, te da je u hrvatskih top 10 i po broju poduzetnika, čiji je broj porastao na 1.305. Kao Grad i dalje ćemo biti glavni partner našim poduzetnicima i budućim investitorima, s ciljem da im olakšamo poslovanje u našem gradu“ istaknuo je gradonačelnik LorisPeršurić.
ROVINJ
Rovinj već dugi niz godina ima poseban Program poticanja razvoja poduzetništva, s naglaskom na poduzetnike početnike, zapošljavanje i samozapošljavanje te na ulaganja u poduzetničke zone. Ove godine kroz potpore novoosnovanim obrtima i tvrtkama, potpore za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata, za novo zapošljavanje i samozapošljavanje i drugo, grad dodjeljuje ukupno 150.000 kuna, 20.000 po korisniku.
Tu je i program kreditiranja, odnosno subvencioniranja kamatnih stopa poduzetnicima, ovisno o vrsti djelatnosti, a ukupni kreditni fond tog programa je 20 milijuna kuna, a subvencije mogu iznositi do 20.000 po korisniku i iskoristiti se za kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata u proizvodne svrhe, nabavu opreme, uređenje proizvodnje, za smještajne kapacitete u turizmu i drugo. Grad ima i poduzetnički inkubator u kojem je najam prostora subvencioniran, a prošle je godine otvoren i prvi coworking prostor u Istri.
SVETA NEDELJA
Sveta Nedelja dom je tvrtke možda najpoznatijeg mladog poduzetnika, Rimac automobila, no i mnogih drugih vrlo živih i brzorastućih industrija. Zapravo, tamošnji poduzetnici su kroz razdoblje od 5 godina (2012.-2016.) ostvarili povećanje neto dobiti od 13 puta. U istom se razdoblju povećao i broj poduzetnika za 16,1% i broj zaposlenih za 19,2%. Položaj Svete Nedelje u blizini Zagreba, ali i autoceste te blizine granice sa Slovenijom, spojeni su s dobrim uvjetima poslovanja, brzim izdavanjem građevinskih dozvola i usklađenosti zemljišnih knjiga s katastrom, što omogućuje brzu realizaciju investicije.
Iz toga grada ističu i da je motivacija investitorima za realizaciju projekata upravo u Svetoj Nedelji također i niska razina komunalnih doprinosa i naknada, kao i dobra opremljenost komunalnom infrastrukturom.
UMAG
Grad Umag je izgradnjom plinske mreže osigurao jeftinije ulazne troškove za gospodarstvenike, kažu u tom gradu i ističu da nastavljaju raditi na potrebnoj komunalnoj infrastrukturi u poduzetničkim zonama te osiguravanju poticajnih sredstava i mjera za poduzetnike, što uključuje poticaje za nove poduzetnike, subvencije postojećima za kupovinu opreme ili primjerice pomoć za pripremanje EU projekata. U 2017. i 2018. godini uloženo je gotovo 10 milijuna kuna samo u infrastrukturu poduzetničke zone Ungarija, a grad se kandidirao i na europski projekt iz operativnog programa konkurentnost i kohezija u vrijednosti 17.400.000,00 kuna. Gradonačelnik ViliBassanese kaže kako takvim mjerama grad direktno utječe na gospodarstvo i pomaže lokalnim privrednicima.
„Cilj odgovornog upravljanja jest sugrađanima omogućiti konkurentnost, poticati održivost projekata te stvoriti uvjete za dugoročno obavljanje djelatnosti, a svim radnicima i građanima osigurati bezbrižan, siguran i ugodan život.“
Kategorija malih gradova
BAKAR
Grad Bakar je program svog razvoja osmislio pod nazivom "Gospodarsko središte Hrvatskog primorja" i u nekoliko je godina u svoj gospodarski razvoj uložio više od 150 milijuna kuna vlastitih sredstava. Da se ulaganje isplatilo govori podatak da je u bakarskoj Industrijskoj zoni na Kukuljanovu i Škrljevu broj poslovnih subjekata narastao na više od 200, uz 4000 novootvorenih radnih mjesta. Investicije ne staju, pa se u ovom trenutku, kažu u Bakru, gradi čak sedam novih poslovnih hala i priprema izgradnja još njih desetak. U svojim razvojnim planovima bakarska gradska uprava priprema projekte za još dvije nove poslovne zone te će uz postojeće imati više od pet i pol milijuna kvadrata zemljišta namijenjenih isključivo gospodarstvu.
KRK
Uloga jedinice lokalne samouprave je pokrenuti gospodarski razvoj stvaranjem povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva, smatraju u gradu Krku koji je već godinama jedan od gradova s najmanjom nezaposlenošću u Hrvatskoj, ali i odličnim drugim gospodarskim pokazateljima. Zbog toga Krk više ulaže u infrastrukturu kao preduvjet za razvoj gospodarstva, a manje u izravne mjere i poticaje, iako umanjuje komunalne naknade/doprinosa poduzetnicima uz zadovoljenje za to propisanih uvjeta.
Krk tako stalno ulaže u nove prometnice uz pomoć EU fondova, uz čiju pomoć se provodi i izgradnja građevina i uređaja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka u kojem sudjeluju sve jedinice lokalne samouprave na otoku s kojima se provodi i sustav gospodarenja otpadom u koji su već uložena značajna sredstva.
MALI LOŠINJ
Mali Lošinj je od 2012. godine podijelio 2,6 milijuna kuna poticaje za žene i mlade koji ulaze u svijet poduzetništva, za poticanje certificiranja proizvoda i procesa, poticanje inovacija, poticanje tradicionalnih obrta, ekološke proizvodnje i ekološke zaštite proizvoda, te uzgoja autohtonih pasmina i sorti, vinogradarstva i vinarstva, proizvodnje ljekovitog bilja i drugo. Grad planira kapitalni projekt poduzetničkog inkubatora za koji će tražiti financiranje EU, a planira se i gradsko poljoprivredno zemljište OPG-ovima davati u najam za 1 kunu, kako bi se poduprla proizvodnja i prodaja lošinjskih proizvoda.
„Nastojimo razvijati poduzetništvo kroz odobravanje novih kreditnih linija, servisiranje obveze za subvencioniranje kamata po odobrenim kreditima, subvencioniranje poduzetnika, te razvoj poduzetničke infrastrukture. Cilj je postizanje optimalnog ozračja za razvoj konkurentnog gospodarstva, te ujedno jačanje konkurentnosti gospodarskih subjekata, te razvijenije, konkurentnije i fleksibilnije tržište rada', ističe gradonačelnica AnaKučić.
NOVIGRAD
Novigrad Istarski nekad je bio malo ribarsko naselje, a danas se njegovih gotovo četiri i pol tisuće stanovnika bavi uglavnom turizmom, no i drugim djelatnostima, okrenutih uglavnom izvozu. Taj je gradić u poduzetničku zonu Sveti Vidal u posljednjih 15-ak godina uložio više desetaka milijuna kuna. Olakšice prilikom kupovine zemljišta i plaćanja komunalnih doprinosa privukle su 20-ak uglavnom stranih tvrtki te je danas tamo zaposleno više od 300 radnika, a u fazi izgradnje su još četiri gospodarske zgrade u kojima će posao naći još 70-ak radnika. Kako bi potaknuo razvoj turizma, grad je odlučio smanjiti komunalni doprinos za gradnju hotela na pola onoga što se plaća za gradnju apartmana, te nakon otvorenja hotela Rivalmare prije dvije godine ove zime kreće izgradnja dva nova hotela ukupnog kapaciteta 500 ležajeva.
Grad Novigrad je osigurao 70.000 kuna za potpore novoosnovanim tvrtkama, za pripreme EU projekata i drugo, te s istim iznosom subvencionira kamatu privatnim iznajmljivačima apartmana za opremanje i uređenje smještajnih kapaciteta. Zanimljivo je napomenuti i da je jedan od rijetkih gradova koji nisu uveli prirez na porez na dohodak, smatrajući da je opterećenje rada ionako preveliko. „Sredina smo koja glavninu svojih gospodarskih aktivnosti ostvaruje u turizmu, ali koja nastoji kroz poticaje i ostalim gospodarskim granama diverzificirati tržište rada i osigurati radna mjesta sa cjelogodišnjim prihodom“, kažu iz Novigrada.
OROSLAVJE
Zaista nam je drago da je nezavisni i stručni žiri prepoznao kvalitetna rješenja i iščitao pozitivne statističke pokazatelje koje smo u kratko vrijeme uspjeli ostvariti u gradu Oroslavju, rekao je u svojoj reakciji gradonačelnik EmilGredičak. Mjere koje je grad donio za koje vjeruje da su doprinijele gospodarskom uspjehu su 100 postotno povećanje izdvajanja za razvoj i jačanje gospodarstva, 400% za poljoprivredu, subvencije obrtnicima i trgovačkim društvima za 260% te povećanje od 400% za ulaganja u Radnu zonu 400%.
„Vjerujem da smo uz te mjere, ali i povećanje izdvajanja za kompletnu komunalnu infrastrukturu, uveden besplatni širokopojasni Internet u centru grada i kompletnu modernizaciju i rekonstrukciju javne rasvjete utjecali na pozitivnu poduzetničku klimu u gradu“, kazao je Gredičak.
