Središnju Hrvatsku noćas oko 2 sata probudio je snažan potres jačine 4,2 prema Richteru. Nakon prvog, jačeg potresa, u razmaku od pola sata uslijedio je i drugi, nešto slabiji (2,8 prema Richteru). Epicentar potresa bio je kod Petrinje.
A čini se da ni osam mjeseci nakon razornog potresa u Petrinji rasjed ne miruje. Seizmolog Tomislav Fiket za RTL Danas pojasnio je što se događa.
Činjenica je da brojni ljudi nakon potresa imaju PTSP. Fiket je kazao kako nova podrhtavanja tla nisu ništa neuobičajeno.
'Nije se dogodilo ništa van očekivanja'
"Mi smo cijelo vrijeme najavljivali da se ova serija očekuje i da će trajati jedno duže vrijeme, da su mogući ovakvi potresi, osim onih slabih i vrlo slabih. S te strane ih mogu umiriti jer se nije dogodilo ništa van očekivanja", rekao je Fiket, dodajući da potresa sličnih onom sinoćnjem može biti još uvijek.
Prilikom potresa dolazi do oslobađanja energije. Činjenica je da se veći broj energije oslobađa na Baniji, dok primjerice u Zagrebu nema više tako jakih potresa.
"Zagrebačka serija - bio je puno slabiji potres nego ovaj petrinjski, em se ponašao malo drugačije od petrinjskog. Ovaj petrinjski se više školski ponaša. Zagrebački se u odnosu na to ponašao malo drugačije. Znači nije zadovoljio neke zakone, ali tu još uvijek ima naknadnih potresa samo su slabiji", pojasnio je seizmolog.
U Dalmaciji zabilježen značajan broj potresa
Na pitanje znači li to da se zagrebački skroz ispraznio ili možemo očekivati još potresa, Fiket je rekao kako nažalost ne možemo vidjeti kolika je energija nakupljena ispod površine Zemlje, budući da se radi o dubinama od 10 kilometara i više.
"Mi ne znamo kolika se količina energije nakupila tako da vam ne možemo reći koliko se od ovog, što bi se dalo izračunati, oslobodilo, da li je to sve ili nije", dodao je.
Jutros se treslo i u Dalmatinskoj Zagori, magnitude 2,9 prema Richteru, a seizmolog Fiket govorio je o povezanosti potresa. "Sve je povezano u tom smislu, ali kad gledamo ovako, ti rasjedi nisu povezani i dolje je, između ostalog, i akumulacijsko jezero. Može biti i to da je inducirana seizmičnost zbog vodenih tokova. Teško je uspoređivati, a direktne veze sasvim sigurno nema", rekao je.
Dodao je kako Dalmacija ima dosta slabih potresa, osim ovog od jutros. "Zabilježen je jedan značajni broj potresa", dodao je Fiket.
Utječe li ovolika količina potresa na naše rasjede?
Fiket je gostovao i na HRT-u. Evo što je odgovorio na pitanje utječe li ovolika količina potrese na rasjede i njihovo stanje.
" U normalnim godinama RH bilježi oko 12.000 potresa godišnje. Ove godine će ih biti sigurno preko 16, 17 tisuća, to je značajan porast, što je i logično jer nakon jačih potresa uslijede ove serije kojima smo i svjedoci", rekao je te dodao kako naši potresi i rasjedi često imaju ovakve dugotrajne serije naknadnih potresa koji se polako smiruju i dovode u stanje stabilnosti.
"Teško je govoriti u ovom smislu utječu li ovi potresi negativno. Obavljena su istraživanja koja su jasno dala do znanja da je hazard na području Grada Zagreba uslijed petrinjskog potresa porastao za oko 3 posto, to su kolege iz Amerike već objavili. Tako da, u svakom slučaju, naravno da to utječe."
"U slučaju da, kao i u slučaju svih ostalih sustava gdje imate nešto u stanju labilne ravnoteže, svaki dodatni podražaj može biti nešto što će pokrenuti iz tog stanja labilne ravnoteže u jednu ili drugu stranu. Ako - što mi, naravno, ne znamo - ako postoje nekakve napetosti koje bi se mogle aktivirati dodatnim potresima, to uvijek postoji kao mogućnost, ali nije pravilo", objasnio je Fiket.
"Za očekivati je da će se serija nastaviti, da će naknadnih potresa biti još. Može biti još ovakvih ili možda čak i jačih potresa, ali nije sigurno. Ne možemo sad tvrditi da je ovo kraj ili početak", kazao je Fiket.
O potresu na Haitiju
Osvrnuo se potom na katastrofalan potres na Haitiju, koji nakon potresa broji oko 1400 mrtvih.
"S jedne strane imamo sreću da ne živimo u tako aktivnom području kao što su Haiti jer oni su zaista na jednom vrlo aktivnom područje. Vi znate da je 2010. godine bio razoran potres koji je njihov glavni grad Port-au-Prince tako reći, sravnio sa zemljom. Kod nas na svu sreću rasjedi nisu tako dugački i ne mogu dati tu količinu energije, osim eventualno u zaleđu Dubrovnika, onaj dio prema Crnoj Gori. Tamo bi se mogao osloboditi. U Crnoj Gori je bilo potresa preko magnitude 7, ali u unutrašnjosti takve magnitude nisu za očekivati. Procjene su da bi maksimalne magnitude išle do 6,5 po Richteru", poručio je Fiket.
Haiti su u razmaku od 11 godina pogodila dva snažna potresa. Fiket je kazao kako nije moguće povući paralelu s Hrvatskom jer se radi o drugačijim rasjedima, ali i sustavima.
"Znači sama zbivanja su drugačija, a s druge strane i statistika nešto što vam kaže da se u prosjeku svakih 100 godina dogodi n potresa. Može vam se dogoditi i n potresa u godinu dana pa onda 100 godina ništa ili se mogu rasporediti. Mi znamo da je za Zagreb razmak od nekih 100 godina. Mi smo znali da smo taj period prošli", zaključio je Fiket.
