Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić predstavili su novosti vezane uz uvođenje izbornog predmeta Škola i zajednica (ŠIZ). Riječ je o izbornom predmetu iz domene Građanskog odgoja koji se prvi put od ove nastavne godine uvodi u srednje škole u Zagrebu. Interes je bio iznimno velik, pa se prijavio puno veći broj škola nego što je to bilo očekivano, njih čak 36. Prijavilo se 800 učenika za sada, no očekuje se da će ih biti i 1000, rečeno je.
"Ovo je nevjerojatan uspjeh kada se gleda koliko se škola javilo, koliko se učenika prijavilo i koliko nastavnika je obavilo edukaciju. Jako sam sretan zbog ovog. Da sam učenik u srednjoj školi, sigurno bih odabrao ovaj predmet", rekao je uvodno Tomašević.
Kazao je da će taj predmet educirati učenike o modernim izazovima, ekološkim, socijalnim i svim drugim.
"Živimo u kriznim vremenima, globalnim, gdje se situacija mijenja iz dana u dan. Ovaj predmet će osposobiti učenike da se što bolje nose s tim izazovima, da učenici sami biraju probleme na koje se žele fokusirati u svojoj zajednici i kako će adresirati rješenje tih problema. Očekujem da neki učenici pokucaju i na naša vrata. To je dakle građanski odgoj i obrazovanje, kako bi živjeli u demokratskom društvu, kako bi konzumirali svoja građanska prava. To je nešto što uči učenike demokraciji i kako biti ravnopravni član društva. Ovo je zalog za bolje društvo u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj", istaknuo je Tomašević.
Jokić je rekao da je riječ o inovativnom predmetu kakav ne postoji u školama.
"Nema fiksni sadržaj. Učenici se sami odluče za pojavu ili problem iz 11 ponuđenih cjelina, a onda se dogovaraju i tu pojavu i problem istražuju na različite načine. Na kraju predmeta sami djeluju u zajednici kroz različite akcije. Ovaj predmet je inovativan i po tome što nema fiksnih ispita već se učenici prate koliko aktivno sudjeluju, koliko su samostalni i kako komuniciraju", pojasnio je Jokić dodajući da se mladi ljudi povezuju bez obzira na ideološku orijentaciju.
Predmet ŠIZ se poučava 70 sati u školskoj godini, a nastavnici će biti plaćeni kao za dodatni rad. Radi se o nastavnicima čak i prirodnih znanosti, vjeronauka, tjelesnog odgoja... koji su prošli edukaciju. Nije bilo formalnog preduvjeta da se predaje ŠIZ, no to su nastavnici koji rade s učenicima, pojašnjeno je.
"Bit će adekvatno plaćeni od strane lokalnih vlasti, po cijeni koja se dogovori na razini tri lokalne vlasti. No bit će sigurno adekvatno plaćeni za prekovremeni rad", rekao je Jokić odgovarajući na pitanje, a Tomašević se s time složio.
Komentirajući pad broja odlikaša, Jokić je rekao kako je u pandemijskim vremenima bila inflacija visokih ocjena te se sada dolazi do normalnije raspodjele ocjena.
Cilj je da se spremnici maknu s javnih površina
Na pitanje o boksevima za otpad za građane koji žive izvan centra grada koji ih moraju sami financirati za razliku od onih koji žive u centru grada kojima će ih graditi Grad, gradonačelnik je dao opširno obrazloženje.
"Jedan razlog je što su podzemni spremnici smješteni u centru grada i u drugim europskim gradovima. Drugo, građani u centru plaćaju veću komunalnu naknadu, spomeničku rentu, radi se o zaštićenoj cjelini i imaju veće troškove. Treće, boksevi su nužno zlo i mi pozivamo građane da što više spremnika stave na svoje parcele ili prostorije koje imaju u zgradama. Kada bi Grad plaćao i bokseve, imali bi isti broj spremnika vani kao i sada. Od kad su timovi na terenu. četvrtina spremnika je maknuta s javnih površina, a to je jedan od ciljeva", pojasnio je gradonačelnik. Također je dodao da će građani s podzemnim spremnicima morati ići nekoliko stotina metara do njih jer se ne mogu postaviti bilo gdje. Boksevi će pak biti ispred ulaza višestambenih zgrada.
Na pitanje očekuje li pobunu jer se oni koji moraju bokseve financirati sami smatraju građanima drugog reda, Tomašević je kazao da ne vjeruje da će cijene bokseva biti 20 tisuća kuna, ali i da se tošak dijeli na sve stanare. Jedan boks, kazao je gradonačelnik, dovoljan je za 35 stanova.
Cijena podzemnih spremnika koji se sada postavljaju u centru grada su pilot projekt i oni su donacija različitih tvrtki koje su potencijalno zainteresirane, a postupak za nabavu veće količine podzemnih spremnika je u tijeku.
Poskupljenje vrtića za sad nije u planu
Za sada nema najava da bi se u Zagrebu povećavala cijena vrtića, bez obzira na poskupljenje energenata, hrane...
"Ako dođe do drastične promjene u cijeni energenata, onda ćemo morati razmotriti i to. Zagreb ima najjeftinije vrtiće od svih velikih gradova u Hrvatskoj, više od pola roditelja plaća od nula do 300 kuna. Imamo i socijalni cenzus i pokazujemo socijalnu osjetljivost. Najbitnije ovoj gradskoj vlasti je dostupnost vrtića", istaknuo je dodavši da je zato i cjenovna politika takva.
