Ministri četiri zemlje - Srbije, Crne Gore, Makedonije i BIH - sastali su se u Sarajevu i složili da ih Hrvatska diskriminira i tako ugrožava njihove ekonomske interese. Donijeli su sedam zaključaka, traže da se mjere hitno ukinu, da se cijena nadzora, koja je s 90 povećana na 2000 kuna snizi. Prijete i protumjerama - rastezati će kontrole pokvarljive hrvatske robe - poput mlijeka ili mesa - pa tko dulje izdrži.
Sve to hrvatskog ministra poljoprivrede nije puno uzbudilo: kaže da su to nepotrebne tenzije, ali je ministre pozvao na sastanak u Hrvatsku sljedeći tjedan. Njegov pravilnik, kaže, nema za cilj diskriminirati susjedne zemlje, nego zaštititi potrošače.
Već 3 tjedna na Bajakovu traje fitosanitarna inspekcija, ali i na drugim graničnim prijelazima, inspektori detaljnije kontroliraju voće i povrće koje dolazi iz trećih zemalja. A naknada za taj nadzor podignuta je čak 22 puta! S 90 na dvije tisuće kuna po kamionu. Posljedica je to novog pravilnika ministarstva poljoprivrede.
Koje tvrdi da je njegov jedini cilj isključivo bolja zaštita potrošača, a ne diskriminacija voća i povrća iz susjednih država, jer Pravilnik obuhvaća i sve ostale zemlje u svijetu izvan EU s kojima Hrvatska trguje.
Više pročitajte:
- Tolušić pozvao kolege iz susjednih zemalja na sastanak u Hrvatsku: 'Nepotrebno se dižu tenzije'
- Ministri pogođenih zemalja donijeli sedam zaključaka i uputili Hrvatskoj jasan ultimatum
- Cijela regija protiv Hrvatske- poručili: imate sedam dana da povuče svoje mjere
- Na rubu gospodarski rat sa Srbijom: hoće li hrvatski proizvodi trunuti na granici?
- Srbija odgovorila Hrvatskoj i uvela rigorozne kontrole za hrvatske proizvode: 'Ovo će boljeti'
Poljoprivrednici misle kako je riječ o dobrom potezu jer roba iz tih zemalja, tvrde, često nema isti standard kvalitete kao domaća ili ona uvezena iz drugih članica. Navode i konkretan primjer:
"Sigurno bi bilo dobro provesti i kontrolu prisustva herbicida i fungicida. Znamo, ulaskom u EU je u Hrvatskoj veliki broj tih zaštitinih herbicida zabranjen dok se u ovim ostalim zemljama i dalje mogu koristiti pa su jeftiniji i efikasniji", Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Hrvatska je lani uvezla 346 tisuća tona voća i povrća. Iz zemalja u regiji koje nisu u Uniji najviše smo uvozili svježu papriku iz Srbije, krastavce iz Bosne i Hercegovine, slatke paprike iz Makedonije, lubenice iz Albanije, grožđe iz Crne Gore te kupus s Kosova.
Te zemlje misle kako su mjere novog Pravilnika usmjerene
isključivo na njih.
Resorni ministri Bosne i hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne
Gore stoga su se sastali u Sarajevu i poručili:
"Ovo je kršenje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pravila Svjetske trgovinske organizacije pa će se Makedonija i Crna Gora obratiti toj organizaciji i pokrenuti odgovarajuće mehanizme", Ljupče Nikolovski, makedonski ministar poljoprivrede.
Četvorka se žalila i Europskoj komisiji, a Crnoj Gori je sporno i vrijeme kada je Pravilnik donesen.
"Crna gora je kroz brojke možda najmanje pogođena ali se 90 posto proizvoda koji se izvoze i Crne gore za Hrvatsku idu u ovom periodu i radi se o lubenicama, breskvama i groždju", Dragica Sekulić, ministrica gospodarstva Crne Gore.
Hrvatskoj su dale rok od 7 dana da ukine drastično povećanje cijena za nadzor njihovog voća i povrća koje dolazi ili prolazi kroz Hrvatsku inače će uzvratiti protumjerama.
"Trgovina nije jednosmjeran pravac nego je dvosmjeran - u tom smislu mi smatramo da BiH ima pravo što traži da se ove mjere ukinu. U suprotnome preduzet ćemo, ali ćemo mi procjeniti kada, adekvatan odgovor", Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine BiH.
Četiri zemlje koje su zaprijetile protumjerama lani su činile tek 11 posto hrvatskog uvoza voća i povrća - dvostruko manje nego Italija.
