Tko o čemu, Crkva o izborima

U povodu predstojećih izbora zastupnika za Hrvatski sabor i referenduma o pitanju pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju biskupi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) uputili su poruku u kojoj pozivaju birače da svakako glasuju za zastupnike u Hrvatskom saboru, jer se, kako ističu, nemamo pravo žaliti na prilike u kojima živimo, ako sami na njih ne želimo utjecati, te da odgovorno pristupe referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

"Izbori zastupnika za Hrvatski sabor svaki su put iznimno važan događaj za nas kao hrvatske građane i za nas kao vjernike. No, ovogodišnji imaju posebno značenje zbog činjenice da se hrvatski građani nalaze i pred referendumom s pitanjem o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji", ističe se na početku poruke, koja je danas podijeljena novinarima prije konferencije za novinare u sjedištu HBK , a nastala je u Varaždinu 18. listopada ove godine. Biskupi napominju kako smatraju, premda političari mogu imati svoje razloge zbog kojih strogo odjeljuju tematiku parlamentarnih izbora i referenduma, da to dvoje ipak, posebno u ovome trenutku, treba gledati u međusobnoj povezanosti.

Po riječima biskupa svaki birač je pozvan u sadašnjim prilikama razmotriti koja su temeljna ljudska dobra u pitanju i prosuditi koja stranka ili politička opcija pojedinih kandidata, sukladno programima koje predstavljaju, zavređuje povjerenje i pruža najviše sigurnosti da će ta dobra štititi i promicati. Napominju da ne bi trebalo biti teško doći do potrebnih uvida i zauzeti stav o tome koji politički programi proturječe temeljnim antropološkim i etičkim vrijednostima i načelima, ukorijenjenima u naravi ljudskoga bića.

"I ovom prigodom naglašavamo nužnost zaštite ljudskoga života u svim njegovim etapama, od začeća do prirodne smrti. Za Crkvu nije prihvatljivo izjednačavanje bilo kojega drugog oblika zajedničkoga života s obitelji, čime bi se pridonosilo narušavanju stabilnosti poimanja obitelji i braka kao zajedništva muškarca i žene, kao i narušavanju prava djece, te zanemarivanju posebnosti značaja i nezamjenjive društvene uloge obitelji. Pritom se ne smije zanemariti niti bolno demografsko pitanje našega naroda", kažu biskupi. Dodaju kako na tome tragu, čuvajući nepovredivost života i obitelji, važno je vidjeti kakav je pristup političkih opcija pitanjima odgoja i obrazovanja, tj. koliko važnosti daju vjerskom odgoju od najranije dobi i na koji se način u obrazovnome sustavu osnovnoga i visokoga obrazovanja iskreno kane zalagati za rast cjelovite osobnosti djece i mladih, uključujući kršćanski svjetonazor te koja se sredstva u vođenju države kane koristiti u promicanju rađanja djece i kako se želi stvarno omogućiti obiteljima da osjete potporu društva u svojoj odgovornosti i spremnosti za prihvaćanje Božjega dara života.

Biskupi ističu kako veliko područje političkog zauzimanja nedvojbeno je pitanje kulture rada.

"Ne radi se samo o omogućavanju rada za nezaposlene, o stjecanju sredstava za život, o investicijama i pokretanju proizvodnje, što je iznimno važno, nego i o dostojanstvu radnika i poslodavaca, o zakonima koji reguliraju problematiku rada i poduzetništva, te o institucijama koje su zadužene za promicanje i zaštitu vrijednosti rada. Upravo ne vodeći brigu o cjelovitosti otajstva života, tematika rada se svodi samo na financijsku ili gospodarsku razinu. Ali ona se tiče složene mreže društvenih odnosa i nutarnjih vrijednosti koje ne smiju biti pregažene", kaže se u poruci te dodaje kako odnos prema nedjelji, koja je za kršćane dan nad svim danima, otkriva odnos prema drugim temeljnim vrijednostima. Zbog toga je pogubno ustrojavanje dinamike tjedna prepustiti trgovcima i onima kojima je stalo samo do profita, napominju.

Biskupi u poruci izražavaju nadu da ćemo na predstojećim izborima izabrati one zastupnike koji će, ne podliježući ideološkim svrstavanjima, poduzeti zbiljske korake u osvjetljavanju istine o našoj nedavnoj prošlosti i postaviti političke temelje na čvrstoj stijeni istine.

"Za dobro naše nacije mora se konačno smoći snage za suočavanje sa svim zločinima totalitarizama. Dok su dosada poduzete mjere da se jasno prokažu i sankcioniraju zločini fašizma i nacizma, to se nije dogodilo sa zločinima komunističkoga režima, a baš je to iznimno važno za zdrav hod sadašnjega i budućih hrvatskih naraštaja", kažu biskupi.

Smatraju ne samo da je relativiziranje tih zločina nedopustivo odstupanje od civilizacijske baštine uljuđenih naroda, nego je to duboka rana za sve one koji do danas nemaju spoznaju o svojim najbližima, a zatim i za cijelu naciju koja živi sramotnu dvojnost kriterija iz koje ne može proizlaziti nikakvo napredovanje u dobru.

"Vrijeme Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon njega sa svojim je bolnim pitanjima urezano u svijest naraštaja i opterećuje sadašnjost. I dalje u hrvatskome kulturološkom tkivu živi spomen na osobe čije živote jasno treba označiti kao nedolične, kao one iza kojih je ostao govor zla i gaženja ljudskoga dostojanstva. Oni ne mogu biti nadahnuće niti primjeri za nasljedovanje", poručuju biskupi. Istodobno primjećuju kako jedna relativizacija lako rađa nove oblike relativizacije.

"Sa žaljenjem uočavamo da se nastavlja stvaranje i nametanje nejasne slike o obrani domovine u napadu na slobodu i neovisnost Hrvatske prije dvadeset godina, sa svim začuđujućim posljedicama na pravnoj i političkoj razini. Hrvatska vlast ima odgovornost čuvati, štititi i učvršćivati spomen na nosive događaje i ljude koji su važni za identitet i memoriju suvremene Hrvatske, otklanjajući napadaje na stupove istinskih vrijednosti", napominje se u poruci.

Upozoravaju da nije svejedno koga se bira i na ovim izborima, jer zastupanje "europske opcije" ima puno boja, ponekad teško prepoznatljivih.

"Stoga je važno tko će i na koji način promicati hrvatske vrijednosti koje mogu obogatiti Europu; kakva će biti politika koja se može u raznim oblicima zvati europskom. Ako Europi pristupimo svojim identitetom koji se uspio izboriti i sačuvati suverenost i prepoznatljivost, ne treba se bojati da to nije moguće u okviru te europske asocijacije", tvrde biskupi, napominjući da ravnodušnost ili nebriga za hrvatska identitetska obilježja stvarale su čudne dojmove i nerijetko netočno tumačile "zahtjeve Europe".

Biskupi i ovom prilikom napominju da se crkveni prostori ne smiju koristiti za stranačka predstavljanja, sučeljavanja ni za druge političke svrhe.