Kada je u subotu, prvi put nakon gotovo 30 godina, u Split stigao sezonski noćni putnički vlak iz Osijeka i Vinkovaca, kompozicija je u splitski kolodvor ušla sa zakašnjenjem od skoro sat i pol. Točnije, 83 minute nakon predviđenog termina dolaska. Ništa neobično, rekli bi naviknuti na kašnjenja vlakova Hrvatskih željeznica. No, u vlaku koji je iz Osijeka u Split umjesto 13 sati vozio 14 i pol sati, s tristotinjak putnika doputovao je i predsjednik Uprave HŽ Putnički promet (HŽPP) Željko Ukić. Drndajući se u vlaku više od pola dana, Ukić je tim činom želio naglasiti važnost sezonskog povezivanja slavonske i dalmatinske metropole. U Splitu se, međutim, morao ispričavati putnicima zbog debelog kašnjenja.
"Nažalost, nisam ni ja zadovoljan ovime što nam se dogodilo. Osobno sam sjeo u vlak i došao sam iz Osijeka da se i sam uvjerim na koji način će proteći to putovanje. I došlo je do poteškoća. Osim samih laganih vožnji koje se događaju na samoj infrastrukturi, bilo je određenih poteškoća u Zagrebu prilikom spajanja ta dva vlaka - jednog iz Vinkovaca i drugog iz Osijeka", kazao je Ukić za HRT nakon dolaska vlaka u Split.
Cijeli radni vijek u HŽ-u, jedino nije bio strojovođa i kondukter
Domaća javnost ne zna mnogo o šefu uprave HŽPP-a, čovjeku koji se, eto, u subotu i sam mogao osvjedočiti zašto već godinama, pa i desetljećima domaći putnici rigaju bijes na HŽ ili se rugaju vlakovima koji u trećoj dekadi 21. stoljeća na nekim linijama prometuju sporije nego prije 40 godina. A 52-godišnji Ukić je cijeli svoj dosadašnji radni vijek, gotovo tri desetljeća, u Hrvatskim željeznicama. Od 2017. na najvišim rukovodećim položajima - kao direktor, a potom i predsjednik Uprave HŽPP-a.
U HŽ-u je malo radnih mjesta na kojima Ukić nije bio. Karijeru je počeo kao prometnik vlakova, potom i šef kolodvora Zagreb-Resnik. Bio je i šef Službe gradsko-prigradskog prijevoza, zatim šef Službe ekonomsko-tehničkih poslova, direktor Poslovne jedinice Tehnologija, rukovoditelj Poslova sigurnosti, a neko vrijeme čak je bio i direktor Željezničke tiskare. U biografiji mu stoji da od 2012. godine koordinira i vodi projekt restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza. Da je životno vezan uz Hrvatske željeznice kazuje i to da mu je supruga zaposlena u HŽ Infrastrukturi.
Član HDZ-a, delegat HNS-a, proizvođač meda...
Ukić je dosegao stručnu spremu magistra znanosti na poslijediplomskom studiju Organizacija i menadžment na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U džepu mu je iskaznica HDZ-a, a u imovinskoj kartici stoji podatak od 1. ožujka 2021. godine da mu neto plaća iznosi 24.567,63 kune. Supruga mu u HŽ Infrastrukturi prima plaću u neto iznosu od 4.134,66 kuna. Usto, Ukić godišnje uprihodi i 25.000 kuna od samostalne poljoprivredne djelatnosti te 6600 kuna od sportske djelatnosti. Pišući o njemu u ožujku prošle godine, Index je naveo da onih 6600 kuna Ukić uprihodi od Hrvatskog nogometnog saveza kao delegat na službenim utakmicama. Isprva je bio delegat na niželigaškim utakmicama, a sada navodno na utakmicama Prve lige, otprilike šest utakmica godišnje.
Prihode od samostalne poljoprivredne djelatnosti Ukić ostvaruje na svome imanju u Pavličanima kod Čazme gdje proizvodi med. Prijavio je OPG te dobio potporu u iznosu od 3500 kuna od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Uz imanje u Pavličanima i njivu od 7303 kvadrata čija je vrijednost procijenjena na 75.000 kuna, Ukić u Resniku kod Zagreba ima naslijeđenu obiteljsku kuću površine 343 kvadrata, vrijednu oko milijun kuna, a u Pirovcu kod Šibenika posjeduje vikendicu od 232 kvadrata, kupljenu kreditom i vrijednu 350 tisuća kuna.
Morao platiti kaznu zbog nedostataka u vlakovima
Ukić je na čelu jednog od kritikama najizloženijih poduzeća u Hrvatskoj. Putnički vlakovi su spori, neredoviti, u njima nema čak ni osnovnih sadržaja koji se u današnje vrijeme očekuju u toj vrsti javnog prijevoza. Početkom ožujka ove godine Ukić je kao direktor HŽPP-a morao platiti kaznu u iznosu od 25.000 kuna Hrvatskoj regulatornoj agenciji za elektroničke komunikacije jer u vlakovima nije omogućeno pružanje osnovnih informacija putnicima poput onih o kašnjenjima vlakova, putničkim vezama, uslugama u vlaku i sličnih.
Kako je tada pisao Jutarnji list, kazna direktoru Ukiću - bilo je to nedugo prije nego što je imenovan predsjednikom Uprave ZŽPP-a - izrečena je jer putnici ne dobivaju informacije putem razglasa, jer dio vlakova nema vlakopratno osoblje koje treba pružati informacije umjesto automatiziranih poruka, a državni inspektori upozorili su i na činjenicu da je HŽPP tek nakon posljednjeg u nizu inspekcijskog nadzora "djelomično osvijestio potrebu pružanja svih informacija putnicima" kako to zahtijevaju propisi.
Konkretno, inspekcija je utvrdila da na mnogim kolodvorima nema istaknutih voznih redova, da se putnike neispravno informira o mogućnosti podnošenja reklamacije i prigovora, a na kolodvorima gdje ne postoji mogućnost kupovine voznih karata nema informacija o tome gdje se i kako mogu kupiti. Inspekcija je u svome nadzoru utvrdila i da u vlakovima nije uspostavljen sustav pružanja informacija putnicima tijekom putovanja, što je inače standard u većini europskih zemalja. Konkretno, u vlakovima nema ugrađenih sustava razglasa. U HŽPP-u su tada rekli da nemaju novca za tu investiciju koja po jednom vlaku košta oko 250.000 kuna, odnosno 21 milijun kuna za sve 83 garniture putničkih vlakova HŽPP-a.
Priznao da ima 'neprihvatljivih kašnjenja' vlakova
Prošloga tjedna Ukić i ministar prometa Oleg Butković najavili su modernizaciju željeznica do 2030. godine, za što će biti utrošeno čak 3,5 milijarde eura, a uključivat će i 70 novih vlakova. Tada su novinari upitali ministra Butkovića i šefa Uprave Ukića za poslovična kašnjenja domaćih vlakova . Bilo je to prije gorespomenutog kašnjenja vlaka Osijek-Split kojim je putovao i Ukić, a obojica su tada apelirali na "još malo strpljenja".
Ukić je rekao da je, s obzirom na brojne projekte obnove željezničke infrastrukture, izuzetno teško regulirati putnički promet i da se nastoji kvalitetu prijevoza održati na što je moguće višoj razini, no priznao je da postoje "kašnjenja koja nisu prihvatljiva".
