Nakon što mu je sudac izrekao presudu, Praljak je sucu ICTY suda u Haagu poručio kako on nije zločinac te da 's prijezirom odbacuje njegovu presudu'. Nakon toga Praljak je navodno ispio otrov zbog čega je prekinuto izricanje presude za ratne zločine na području tzv. Herceg-Bosne.
Slobodan Praljak rođen je 2. siječnja 1945. u Čapljini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Bio je predstavnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane i načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane tijekom 1993. godine. Njegov otac Mirko Praljak bio je pripadnik sigurnosnih policijskih struktura bivše SFRJ nakon Drugog svjetskog rata.
Istaknut, ali kontroverzni zapovjednik
Tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bio je istaknut, ali i kontroverzan vojni zapovjednik, poznat pod nadimkom 'Brada'. Na početku Domovinskog rata 1991. godine pristupio je dragovoljno oružanim snagama Republike Hrvatske i promaknut je u čin general-bojnika. Tijekom 1992. i 1993. godine, radio je kao jedan od 14 članova vijeća nacionalne obrane Republike Hrvatske i član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om.
Bio je visoki predstavnik ministarstva obrane Republike Hrvatske, a 13. svibnja 1993. godine imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Od 24. srpnja do 8. rujna 1993. godine, general Slobodan Praljak je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane.
29.11.2017., Zagreb - General Praljak tijekom izricanja presude u Haagu popio je nepoznatu tekucinu sto su brojni gledatelji pratili i na racunalima. Nakon tog incidenta citanje daljnje presude je prekinuto. Photo: Zarko Basic/PIXSELL
U studenome 1993. godine, Praljak je došao u sukob sa zapovjednikom Kažnjeničke bojne HVO-a Mladenom Naletilićem 'Tutom', što je rezultiralo Praljkovom smjenom s položaja načelnika Glavnog stožera HVO-a.
Dana 9. studenoga 1993. godine, srušen je Stari most u Mostaru, a većina svjetskih medija je za taj čin optužila Hrvatsko vijeće obrane na čelu sa Slobodanom Praljkom, kao načelnikom, iako je on razriješen dužnosti dan prije. Tvrdio je kako je most srušen aktiviranjem eksploziva postavljenog na lijevoj obali Neretve na kojoj je bila Armija BiH.
Dragovoljno se predao Međunarodnom sudu
Slobodan Praljak dragovoljno se predao Međunarodnom sudu zajedno s petoricom suokrivljenika, hrvatskih političara i časnika iz Bosne i Hercegovine, zbog optužbi za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije zbog opužbe za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini.
Zajedno s Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, tužiteljstvo Haškog suda optužilo ga je po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.
Završio je tri fakulteta. Godine 1970. diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu, napisao je svoju tezu o korekciji kromatske slike električnog signala za televizijski rad. Godine 1971. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, filozofiju i sociologiju. Godine 1972. je diplomirao na Akademiji za kazalište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Bio je profesor filozofije i sociologije, a tijekom sedamdesetih i osamdesetih bio je kazališni redatelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru.
Kasnije je, među ostalim, snimio televizijsku seriju "Blesan i tulipan", dokumentarni film "Smrt psa" te film "Povratak Katarine Kožul". Početkom devedesetih postaje tajnik Hrvatske demokratske stranke (HDS) iz koje se u proljeće 1991. ispisao. Kao dragovoljac 3. rujna 1991. odlazi u Sunju gdje kasnije postaje zapovjednikom obrane tog mjesta nedaleko od Siska.
Tijekom suđenja Praljak je, uz pomoć svojih suradnika, izdao 18 knjiga s dokumentima iz Domovinskog rata i analizama rata u Bosni i Hercegovini.
Žalbeno je vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju 29. studenoga 2017., u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici, utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.
Danas mu je potvrđena kazna iz prvostupanjske presude od 20 godina. Praljak je nakon izricanja presude ustao i popio bočicu nepoznatog sadržaja. Odvjetnici su kazali da im je Praljak rekao da je popio otrov. Sudac je istog trenutka prekinuo suđenje i pozvana je Hitna pomoć.
