Registar trgovačkih društava u vlasništvu države na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa otkrio je da najvišu plaću, od predsjednika Uprava i direktora, ima čelnik Hrvatske poštanske banke Marko Badurina.
Prema podatku iz studenog prošle godine bruto plaća predsjednika Uprave HBP-a je čak 92.241 kunu, a dok plati sve što od njega zahtjeva država, ostane mu čisti neto od 57.276 kuna! Za usporedbu bruto predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića je 35.314 kuna, dok mu je neto plaća 22.957 kuna, predsjednik Vlade Andrej Plenković ima bruto od 34.703 kuna i neto 23.157 kuna dok predsjednik države Zoran Milanović ima bruto 41.422 kuna, dok kad plati državi porez, prirez i doprinose, mjesečno mu na račun sjedne 26.674 kuna. Posljednjih dana istakle su se i imovinske kartice guvernera HNB-a Borisa Vujčića i njegova viceguvernera Slavka Tešije koji primaju neto plaću malo nižu od 50.000 kuna. No, niti oni nisu ni blizu plaće čelnika Hrvatske poštanske banke Marka Badurine.
Tko je Marko Badurina?
Marko Badurina je u svojoj imovinskoj kartici upisao da je diplomirani ekonomist koji nije niti u jednoj stranci. Razveden je i ima djece, a prebivalište mu je u Zagrebu. U njegovoj biografiji na stranicama Hrvatske poštanske banke piše da je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2005. na studiju poslovne ekonomije, a 2012. na istom fakultetu završio je poslijediplomski studij Financije i bankarstvo, Bankarstvo. Trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij Poslovna ekonomija na Ekonomskom
fakultetu u Splitu.
Prema službenoj biografiji karijeru je započeo 2007. godine u Volksbanci u Sektoru riznice kao Junior Fixed Income Dealer, a iste godine postaje Securities Trader. Krajem 2012. preuzima funkciju zamjenika direktora Sektora financijskih tržišta u istoj banci koja početkom 2013. postaje Sberbank. Od rujna 2017. do prelaska u Hrvatsku poštansku banku bio je savjetnik Uprave u Uredu Uprave Sberbanke zadužen za razvoj i provedbu strategije u segmentima poslovanja na financijskim tržištima, investicijskom bankarstvu i poslovanju s financijskim institucijama te za unaprjeđenje poslovanja svih segmenata banke s institucionalnim i velikim korporativnim klijentima.
Predsjednik Uprave HPB-a postao je 2019. godine nakon što je Ministarstvo financija provelo javni natječaj za to mjesto. Njegov prethodnik na tom mjestu bio je Tomislav Vuić koji je na funkciju čelnika HPB-a stupio u rujnu 2014. godine. Badurina je u biografiji napisao da je u HPB-u "zadužen i nadležan za zastupanje Banke u odnosima s dioničarima, Nadzornim odborom, organima vlasti i javnošću, strateško upravljanje Bankom i vođenje sjednica Uprave Banke" te da "nadzire i upravlja organizacijskim jedinicama: Sektor poslovanja s velikim poduzećima, Sektor financijskih tržišta, Ured unutarnje revizije, Ured za usklađenost i podršku Upravi, Ured za pravne poslove, Ured za korporativne komunikacije i Ured za strateški razvoj".
Dva kredita i stan u Zagrebu, ušteđevine nema
Badurina je u imovinskoj kartici prijavio dva kredita podignuta u Sberbanci iz koje je došao u HPB. Prvi kredit je iz 2015. godine na 30.000 eura na sedam godina, kamata je 5,25 posto, a mjesečna rata 427 eura. Drugi kredit na iznos od 7 tisuća eura podigao je 2018., rok otplate je 6 godina, kamata 5,25 posto, a mjesečna rata 113 eura.
Predsjednik Uprave HBP-a ima stan od 50,30 kvadrata u Zagrebu koji je procijenio na vrijednost od milijun i 11 tisuća kuna, a stekao ga je kreditom i prodajom imovine. Uz to je upisao i parkirno mjesto vrijednosti 44 tisuća kuna. Badurina vozi Mercedes CLA iz 2015. godine vrijedan 150 tisuća kuna koji je kupio na kredit. Zanimljivo je da uz toliku plaću predsjednik Uprave HBP-a nema ušteđevine prijavljene u imovinsku karticu.
Član je bankarske udruge
Prijavio je članstvo u udruzi ACI Financial Markets Association Hrvatska u kojoj je član izvršnog odbora. Prema njihovoj internetskoj stranici to je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni u rad na području financijskih tržišta u bankama, centralnoj banci te ostalim financijskim institucijama.
"Cilj Udruge je da potiče, pomaže i razvija trgovanje financijskim instrumentima u zemlji i inozemstvu, sukladno odrednicama ACI-a sa sjedištem u Parizu ( Associete Cambiste Internacionale Paris). Udruga podstiče "fair" odnose među članovima, povjerljivost informacija, povjerenje, održavanje i širenje profesionalnog ugleda, te etiku i moralnost u poslovanju", napisali su na svojim internetskim stranicama.
