Jučerašnja sjednica Povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja trajala je čak osam sati, a razlog tako dugom sastančenju bio je prijepor premijera Andreja Plenkovića i ministrice obrazovanja Blaženke Divjak oko Matka Glunčića, državnog tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO). Glunčić je, naime, kandidat za voditelja Ekspertne skupine za kurikularnu reformu kojeg podržava Plenkovićev HDZ, a kojemu se oštro protivi HNS, stranka iz koje je ministrica Divjak.
Situacija je jasnija ako se zna da su u HNS-u, sklapajući partnerstvo s HDZ-om i ulazeći u vladajuću koaliciju prošloga ljeta, isticali kako im je pitom najvažniji zadatak izgurati reformu obrazovanja. No, u svjetonazorske koordinate HNS-a ne uklapa se osoba poput Glunčića, pa je razumljiv otpor ministrice Divjak i njene stranke.
Uporno guranje na čelo ekspertne skupine
Glunčić je, jednostavnije rečeno, osoba koja bi vodila kurikularnu reformu, a istodobno joj se protivi. Taj docent na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, rodom iz Dubrovnika, bio je dio ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme u vrijeme dok ju je vodio Boris Jokić. Tada je Glunčić bio protiv predloženog modela i jedan od žešćih kritičara reforme. U mandatu već zaboravljenog Predraga Šustara, ministra obrazovanja u kratkotrajnoj vladi Tihomira Tima Oreškovića, Glunčić je bio predložen za voditelja ekspertne skupine. U međuvremenu je Oreškovićeva vlada pala, a u kratkom i neslavnom mandatu prvog Plenkovićevog ministra obrazovanja Pave Barišića Glunčić je imenovan državnim tajnikom za međunarodnu suradnju u MZO. Na tom položaju "preuzela" ga je i minsitrica Blaženka Divjak.
Iako je u više navrata tvrdio da između njega i ministrice nema šumova u komunikaciji, očito je da između dvoje svjetonazorski očigledno različitih osoba ipak postoji šum. Svjedoči tomu i činjenica da se Glunčić bez konzultacija s njom kandidirao za voditelja ekspertne radne skupine.
Protiv eksperimentalnog uvođenja reforme u škole
Nedavno je izrazio i neslaganje s ministričinim projektom eksperimentalnog uvođenja kurikularne reforme u četrdesetak osnovnih i tridesetak srednjih škola u Hrvatskoj tvrdeći da taj posao nije dobro pripremljen. Konkretno, Glunčić se kao predsjednik Roditeljskog vijeća Osnovne škole Tin Ujević u Zagrebu, koju pohađaju njegova djeca, usprotivio da se ta škola prijavi za eksperimentalno uvođenje kurikularne reforme, iako je 90 posto nastavnika bilo za sudjelovanje u eksperimentalnom projektu. Škola na koncu nije bila uključena u projekt.
"Ne slažem se s ovim eksperimentom jer nije kompletan, zanemaruje niz dokumenata koji su napravljeni tijekom reforme i bazira se samo na predmetnim kurikulima i okviru kurikula, zanemarujući cijelu strukturu. Ne slažem se i zbog toga što nije do kraja pripremljen", objasnio je svoj stav pred novinarima.
Mentor mu je akademik Paar, podržava ga Ilčić
Glunčić nije član niti jedne stranke, no njegov mentor - u dosadašnoj znanstvenoj karijeri na PMF-u, a očito i u dužnosničkoj u MZO - akademik Vladimir Paar blizak je HDZ-u. Paar je ujedno bio jedan od najglasnijh kritičara kurikularne reforme u vrijeme dok je na čelu ekspertne skupine bio Jokić, a i sada kada je na čelu Ministarstva znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Paarove, a time i Glunčićeve dosadašnje kritike kurikularne reforme podržavala udruga GROZD (Glas roditelja za djecu) koju je osnovao i prvi predsjendik joj bio Ladislav Ilčić, a koju danas vodi Ilčićeva sestra Kristina Pavlović, oboje dobro povezani s udrugom U ime obitelji čija je čelnica Željka Markić.
Sramotna izjava nije ga ni okrznula
Glunčić se dosad najviše osramotio skandaloznom izjavom s kraja 2016. godine. Tada je kao državni tajnik u MZO komentirao rezultate testa PISA 2015, najvećeg svjetskog obrazovnog istraživanja znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina. Na pitanje kako to da u školama imamo dvije trećine učenika koji prolaze s odličnim i vrlo dobrim uspjehom, a na istraživanjima poput PISA postižemo ispodprosječne rezultate, Glunčić je ispalio nevjerojatno objašnjenje: "U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas su u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra."
Kada je javnost zgrožena prebacivanjem odgovornosti na učenike s posebnim potrebama i 'manjince' osudila Glunčićev istup i zatražila njegovu ostavku, on se brže-bolje posuo pepelom i sve pripisao svojoj nepromišljenosti.
"Nespretno sam se izrazio i moje su riječi izazvale negativne konotacije, a što mi nikako ni u kojem slučaju nije bila namjera. No, to ne umanjuje nepromišljenost izjave pa se ovom prilikom još jednom ispričavam cjelokupnoj javnosti ako sam svojom izjavom nekoga uvrijedio", kazao je tada. I ostao na položaju.
