Jučer je u Jutarnjem listu izašla informacija da je premijer Andrej Plenković na sastanku koalicijskih partnera održanom u petak navodno iznio i podatak prema kojemu je po visini plaće na tisuću i nekom mjestu u državnoj upravi. U Banskim dvorima to su jučer pokušavali dokazati podacima iz Centralnog obračuna plaća, prema kojima je premijerova plaća iz srpnja bila na 1241. mjestu po visini svih isplata u javnom i državnom sektoru, piše Večernji list.
Prema tim podacima ministar financija Zdravko Marić nalazi se na 3078. mjestu, a ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, koji pregovara sa sindikatima o njihovim plaćama, nalazi se na 6984. mjestu. S druge strane, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najbolje je rangirana i nalazi se na 394. mjestu. Riječ je o dužnosnicima koji imaju najveće koeficijente složenosti poslova u državi.
Što je razlog za takvu situaciju?
Budući da COP prikazuje sve isplate koje je pojedinac dobio u tom mjesecu, od otpremnina, isplata zateznih kamata, odštete na temelju tužbi, do dodatnih izvora zarade itd., najbolje plaćeni dužnosnik, kojem ne otkrivaju ime, na 22. je mjestu na listi. Tom dužnosniku su u srpnju isplaćene i kamate za sudsku presudu.
Na 141. mjestu nalazi se pravosudni dužnosnik s najvećim bruto iznosom iz COP-a zahvaljujući korekciji bruto plaće. Večernji list piše kako je vjerojatno da je većina onih koji su na listi iznad premijera i predsjednice u istom mjesecu dobila neki dodatni prihod.
U cijeloj godini isplaćeno je samo 900 otpremnina tako da nije moguće da bi 1000 ljudi imalo veća primanja od premijera samo na toj osnovi. Banski dvori također upućuju na visoka ukupna primanja sveučilišnih profesora, koji znaju predavati na više institucija i rade na projektima koji im se dodatno plaćaju te na liječnike koji dodatno zarađuju radeći i u privatnim klinikama.
Koliko su plaćeni u HNB-u?
Guverner HNB-a Boris Vujčić ima plaću veću od 40 tisuća kuna. Članovi Savjeta HNB-a također imaju veću plaću od premijera, ali njihovi kolege iz uprava banaka, koje oni nadziru, uglavnom imaju znatno veće plaće.
Koeficijent predsjednice veći od premijerovog
Iako COP sugerira drukčije, predsjednica i premijer imaju najveće koeficijente složenosti poslova u državi, pri čemu Kolinda Grabar-Kitarović nadmašuje Plenkovića s obzirom na to da joj se plaća obračunava po koeficijentu 9,3, dok predsjednik Vlade ima koeficijent od 7,86, kao i predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Ustavnog suda. Predsjednica tako ima osnovnu plaću od 25.027 kuna, a premijer Plenković 21.319 kuna, a plaća je i veća kada se uključe dnevnice, putni troškovi, olakšice za djecu itd.
Neki od dužnosnika s visokim koeficijentima su i ministri čija je osnovna plaća oko 17.600 kuna, dok saborski zastupnici imaju 14.648 kuna. Privilegiranih ima i među državnim službenicima s visokim koeficijentima tako da glavni savjetnik u ministarstvu prima osnovnu plaću od 12.572 kune. Povećanjem osnovice za obračun plaća od 6,12 posto koju je predložio Plenković dobit će oko 800 kuna povišice do kraja 2020. godine.
Osobni vozač ministra kategoriziran je kao radno mjesto najniže složenosti. Iako radi 24 sata dnevno ima koeficijent od 0,87 te dobiva osnovnu plaću od 4228 kuna.
Najpotplaćeniji su policajci
Policajci su u najpotplaćenijim kategorijama u državnoj službi i imaju vrlo niske koeficijente. Policajac koji je svaki dan na cesti ima koeficijent od 0,8, a daktilograf u ministarstvu 0,78.
Doduše, policajac ima uvećan koeficijent za 20 posto, ali nakon 20 godina staža osnovna mu je plaća 4669 kuna. Nakon povišice će dobiti u prosjeku svega 300 kuna. Specijalni policajci imaju tek malo više 5674 kune, piše Večernji list.
