Neki nisu bili iznenađeni uhićenjem Josipa Boljkovca, ministra
unutarnjih poslova kada je Hrvatska proglasila neovisnost 1991.
godine, navodi The Economist uz podsjećanje da je Boljkovac, koji
ima gotovo 91 godinu, kao i Franjo Tuđman bio u pobjedničkoj
partizanskoj Titovoj komunističkoj vojsci, koja je preuzela
kontrolu nad Jugoslavijom na kraju Drugog svjetskog rata. Uz
njega, pod istragom su i Josip Manolić, premijer u vrijeme kad je
Hrvatska proglasila neovisnost 1991. te Rade Bulat, optužen za
ratne zločine iz 1943.
Neki komentatori u regiji povezuju Boljkovčevo uhićenje s imidžem
HDZ-a i izborima, posebice u svjetlu suđenja Ivi Sanaderu. Drugi
pak smatraju da se ne radi o tome, navodi The Economist. Ističe
da bi se prema načelu "Cui bono" ili "tko ima koristi" u slučaju
uhićenja Boljkovca mogla uzeti u obzir pozicija ministra
unutarnjih poslova Tomislava Karamarka.
Poraz HDZ-a čini se neizbježnim pa će Jadranka Kosor biti
"pometena" iz vodstva stranke, a Karamarko će biti u jakoj
poziciji s bivšim komunističkim skalpovima u svoju torbi. Bez
obzira koliko su ti skalpovi stari, ojačat
će Karamarkov položaj među nacionalističkim tvrdolinijašima
koje je Jadranka Kosor maknula na margine, kaže se u
članku.
The Economist također podsjeća da je prošli tjedan bio
nevjerojatan za Hrvatsku - uz Boljkovčevo uhićenje, raspušten je
parlament, predsjednik Ivo Josipović raspisao je izbore,
objavljeno je da je vladajući HDZ pod istragom za korupciju, a
počelo je i suđenje bivšem šefu HDZ-a i premijeru Ivi
Sanaderu.
Te događaje The Economist stavlja u kontekst zelenog svjetla za
ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, koje je Hrvatska
dobila u lipnju. Ocjenjuje se da je iza Hrvatske golem posao
modernizacije i reforme države kako bi se mogla pridružiti EU-u.
Dio tih nastojanja je, kako se dodaje, jačanje pravosuđa kako bi
se dokazalo da su svi jednaki pred zakonom i da izvršna vlast ne
ometa rad pravosudnih tijela.
U početku je malo tko vjerovao da će reforme voditi tome da će
ljudi iz samog vrha vlasti biti pod istragom, a kamoli da će biti
suđeni. Tako su bili šokirani kada je Ivo Sanader uhićen u
Austriji u prosincu prošle godine jer je pokušao pobjeći. Suđenje
je počelo, a u njegovoj srži su sumnje da je Sanader podmićen od
austrijske Hypo-Alpe-Adria banke, kaže se u članku, u kojem se
izvještava da je Sanader na sudu odbacio optužbe o ratnom
profiterstvu.
Ocjenjuje se kako prvi pokazatelji upućuju na to da će Sanaderova
obrana tvrditi da su, ako je i učinjeno nešto nezakonito, to
učinili drugi, uključujući bivšeg ministra vanjskih poslova Matu
Granića.
Ironija Sanaderova slučaja je u tome što je on modernizirao HDZ i
postavio ga na europski kolosijek što podrazumijeva borbu protiv
korupcije, a njegova nasljednica Jadranka Kosor otvorila je put
istragama protiv Sanadera i drugih visokih dužnosnika, piše The
Economist u svojoj opširnoj analizi stanja u Hrvatskoj.
Dodaje da je HDZ je pod istragom USKOK-a, a predmet istrage je
financiranje troškova izborne promidžbe za vrijeme izbora 2003. i
2007. godine te predsjedničkih izbora 2005. kada je Jadranka
Kosor bila kandidat. Sama Jadranka Kosor nije pod istragom, ali
je izjavila da je objava istrage označila jedan od najtežih dana
u povijesti HDZ-a i pokušaj da se sruši ta stranka. Sve to skupa
sjajno je za oporbenu Kukuriku koaliciju, o čemu govore i ankete
o popularnosti stranaka i njihovih čelnika, piše The Economist.
Uhićenje Josipa Boljkovca i nagađanja o novih uhićenjima zbog optužbi za zločine za vrijeme i nakon drugog svjetskog rata, mogla bi biti dio taktike ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka za preuzimanje HDZ-a nakon sve izvjesnijeg poraza te stranke na parlamentarnim izborima, piše The Economist.