Upozorio je na to Branko Pek, predsjednik osječko-baranjske podružnice ZPH ustvrdivši da nije riječ samo o problemu mještana Kenđije već je to i pitanje državnih granica, piše Glas Slavonije.
Predlažu uspostavu trajektne linije
"Ljudi u Kenđiji nemaju kontakt s matičnom državom i teško im je obratiti se državnim tijelima nekakvim prigovorom, pa su se obratili nama", kazao je Pek dodavši da ZPH nudi privremeni prijedlog po uzoru na Pelješki most.
Predlažu, naime, da se dvije riječne obale "spoje" trajektnom linijom te omogući žiteljima Kenđije dolazak na desnu obalu Dunava i ovaj dio Hrvatske. Za to bi, kaže Pek, mogao poslužiti trajekt 'Vukovarska golubica' koji stoji u luci u Vukovaru ponuđen na prodaju.
Predsjednik ZPH Josip Kompanović otišao je dalje pa ustvrdio da se u Kenđiji, na tom dijelu teritorija Republike Hrvatske, privodi kraju etničko čišćenje Hrvata. I Badinterova komisija je, kaže, rekla da to područje pripada Republici Hrvatskoj, sukladno i stajalištu Badinterove komisije.
"Nikoga nije briga da se ti ljudi zaštite"
"Hrvatska se proteže na više mjesta na lijevoj obali Dunava, pa tako i kod Kenđije. Ti ljudi su uvijek imali osobne iskaznice izdane u Hrvatskoj, tu su registrirali vozila, a imovina im je bila zavedena u gruntovnici Općinskog suda u Belom Manastiru. Dakle, postoji cijeli niz nedvojbenih dokaza da je to dio RH. Međutim, od 1991. i napada srbočetničkih postrojbi na Baranju, počelo je etničko čišćenje i pljačka imovine ljudi koji su na svaki način bili i ostali nedostupni hrvatskim vlastima i izloženi na milost i nemilost svakome. Tamo danas ima između 20 i 30 ljudi, svi drugi su raseljeni i opljačkani, bez ijedne reakcije hrvatskih vlasti", upozorio je Kompanović dodavši da su ministarstva kojima se ZPH obraćao upozoravajući na taj problem bila - nezainteresirana.
"Drugi aspekt je što su tu velike poljoprivredne površine u vlasništvu RH, a proizlazi da i za to nitko nije zainteresiran. Ti ljudi imali bi drukčiju zaštitu da je tim zemljištem država raspolagala kako je trebala. No, očito nikoga nije briga da se stane na svoje granice i ti ljudi zaštite", kazao je predsjednik ZPH.
Preostali Hrvati uzimaju srpsko državljanstvo
Đurika Molnar, osoba koja je gotovo jedina veza s preostalim stanovnicima Kenđije, kaže kako ih ondje živi tek devetero, iako se službeno vodi da ih je 22, dok drugi zbog posla žive u Bezdanu.
Ističe kako su do ulaska Hrvatske u EU mještani Kenđije mogli donositi svoje proizvode na tržnicu u hrvatske gradove, ali to više ne mogu jer mlijeko, sir i drugi proizvodi više ne mogu preko granice.
"Ti ljudi to ne nose iz Srbije, nego iz Hrvatske - u Hrvatsku. I od prodaje tih proizvoda neki od njih žive, a s obzirom na to da su ih s tržnice u Bezdanu potjerali jer su hrvatski državljani, prihvatili su ponudu Srbije da uzmu srpsko državljanstvo. Tako da je tamo preostalo četvero starijih ljudi koji imaju samo hrvatsko državljanstvo. Srbija tako želi dokazati da to nije hrvatski teritorij", zaključio je Molnar.
