Na ovu prijetnju bioraznolikosti upozorio je početkom mjeseca zajednički istraživački centar Europske unije, dodavši da se više od 90 posto ribljeg fonda prekomjerno iskorištava, što neke vrste dovodi na granicu izumiranja, te da je u posljednjih pola stoljeća nestalo 34 posto riblje populacije i 41 posto morskih sisavaca, prenosi Slobodna Dalmacija.
No u Jadranu je situacija potpuno različita, tvrde ribari, koji kažu kako u našem moru nikada nije zabilježeno više ribe. I to posebno komarče.
Ribarske zablude
"Nažalost, takve su izjave daleko od stvarnosti", kaže prof. dr. sc. Sanja Matić-Skoko, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
"Svi ribarstveni i biološko-ekološki pokazatelji govore da je stanje komercijalno važnih vrsta riba i drugih morskih organizama u nezavidnoj situaciji. Mnogi utjecaji čovjeka, lokalno onečišćenje, klimatske promjene na regionalnoj ili globalnoj razini, mogu znatno djelovati na riblje zajednice, smanjujući im raznolikost, obilje i plodnost, a povećavajući osjetljivost na različite infekcije i parazite, te smrtnost", dodaje prof. dr. Matić-Skoko.
S druge strane, klimatske promjene djeluju na mnogo široj skali koja ima potencijal promijeniti distribuciju ribljih vrsta, njihovu gustoću, a samim time i strukturu ribljih zajednica.
"To najbolje vidimo na pojavi u posljednjih dvadesetak godina gotovo 50 novih vrsta riba u Jadranu koje inače nastanjuju mora toplija od našeg. Iako brojni čovjekovi utjecaji mogu biti odgovorni za promjene u zajednicama riba, većina stručnjaka smatra da loše upravljanje ribarstvom može proizvesti najdalekosežnije izravne i neizravne posljedice - smanjenje obilja, promjene u veličini i sastavu vrsta, promjene u hranidbenom lancu."
Ti se učinci mogu zamijetiti kako na kratkoročnoj, tako i na dugoročnoj vremenskoj skali, a za primjer može poslužiti upravo komarča.
"Činjenica je da se u posljednje vrijeme često može čuti da komarče ima više nego ikad prije i da se lovi u velikim količinama. To je istina, ali riječ je o mladim jedinkama od najviše dvije-tri godine starosti koje se lovi upravo onda kad je komarča najosjetljivija, u jesenskom razdoblju prije mrijesta."
Starije su jedinke, s druge strane malobrojne, a u ribarstvenoj znanosti takva je situacija alarm za dodatni oprez zbog mogućeg kaskadnog učinka u idućim godinama. Stvar je u tome da tako veliko obilje mladih riba treba jako puno hrane, odnosno plijena koji u takvoj situaciji lako može doživjeti kolaps, što će se onda povratno odraziti kroz gladovanje komarče u sljedećoj godini.
Nedostatak ženki kod dvospolaca
"Dodatno, prelovljavanje će dovesti do daljnje neravnoteže - još više će nedostajati starijeg dijela populacije koja je kostur stabilnosti i koja daje najveći i najkvalietniji reproduktivni potencijal. Kod riba koje su dvospolci, kao komarča, to znači da će u populaciji nedostajati onog drugog spola koji se razvija nakon treće godine starosti, a to su u slučaju komarče ženke, s obzirom na to da se ona prvo razvija kao mužjak."
Znanstvenici iz IOR-a čak su zamijetili da sve manje i mlađe jedinke postaju ženke, što znači da je već došlo do unutrašnjeg mehanizma kojim se komarča nastoji osigurati od reproduktivnog neuspjeha, odnosno nedostatka ženki za razmnožavanje.
Zbog “povratka” komarče, koja se prije svega hrani školjkašima, rakovima i drugom ribom, bit će manje neke druge vrste. Isto tako, na primjer, sve manji ulovi cipala i lubina mogu se dovesti u vezu s pojačanim obiljem strijelke, koja je još donedavno bila tek rijetka vrsta u Jadranu.
