Vlaho Orepić bio je jedan od četiri ministra iz Mosta, koji je s HDZ-om koalirao u prvim danima Plenkovićeva mandata. No, smijenjen je javno, Plenkovićevim dekretom na sjednici Vladom 27. travnja 2017., jer se Most nije složio s Vladinim odbijanjem zahtjeva za smjenu ministra financija Zdravka Marića. Orepića je zamijenio Davor Božinović koji je i danas na toj poziciji, a još je i potpredsjednik Vlade te načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite za borbu protiv epidemije covida-19.

Zbog istog je razloga smijenjen i Mostov ministar pravosuđa Ante Šprlje. Njega je zamijenio Dražen Bošnjaković, koji će i sam nekoliko godina kasnije postati "bivši".

Antu Šprlju je na mjestu ministra pravosuđa zamijenio HDZ-ov Dražen Bošnjaković. Na tom se mjestu zadržao do parlamentarnih izbora 2020. Iako je tijekom mandata bio uglavnom nevidljiv, uspio je nanizati dvije afere tijekom posljednje godine na dužnosti. Najprije je u imovinskoj kartici zatajio 300 kvadrata okućnice ilegalno izgrađene kuće u Biogradu, a potom je i snimljen u jednom zagrebačkom restoranu s prvooptuženim u aferi Fimi Media, nekadašnjim tajnikom HDZ-a, Ratkom Mačekom. Bošnjakovića je Plenković odstranio iz Vlade ulaskom u drugi mandat te objedinjavanjem ministarstava pravosuđa i uprave na njegovo mjesto postavio Ivana Malenicu. Trenutno je saborski zastupnik i član središnjeg odbora HDZ-a.

Slaven Dobrović je treći Mostov ministar smijenjen Plenkovićevim dekretom 27. travnja 2017. On je bio zadužen za resor zaštite okoliša i energetike, kojeg će preuzeti Tomislav Ćorić. Kasnije je napustio Most i priključio se Domovinskom pokretu, ali bez znatnijeg političkog angažmana.

Jedini Mostov ministar kojeg Plenković nije smijenio jest Ivan Kovačić. On je ostavku na mjesto prvog čovjeka Ministarstva uprave podnio samo dan kasnije nakon smjene svojih trojice kolega, čime je Most prešao u oporbu. Iako je SDP-ovku Vesnu Nađ zaposlio u državnoj službi za vrijeme dok je ona primala pravo na "šest plus šest" mjeseci plaće nakon svoje smjene. No, to nije smetalo Plenkovića u tom trenutku. Kovačića je na mjestu ministra uprave zamijenio Lovro Kuščević, koji će postati protagonistom jedne od najpoznatijih afera.

Lovro Kuščević zamijenio je Mostovog Ivana Kovačića na čelu Ministarstva uprave, na koje je došao s mjesta ministra graditeljstva i prostornog uređenja. No, na toj je funkciji izdržao svega dvije godine. U ljeto 2019. otkriveno je kako je Kuščević još za vrijeme dok je bio načelnik bračke općine Nerežišće mimo zakona donosio odluke o prekrajanju prostornog plana, malverzacijama sa zemljištima te stečajem i preprodajom poslovnih prostora. Uz to, svoje je raskošne nekretnine u imovinskoj kartici prikazivao kao šumu i pašnjak, istovremeno ih iznajmljujući turistima. Nakon što je, uslijed pritiska javnosti, podnio ostavku, USKOK je protiv njega pokrenuo istragu koja je rezultirala optužnicom. Sudski proces je u tijeku. Navodi se kao član središnjeg odbora HDZ-a.

Iskusni diplomat, Davor Ivo Stier bio je prvi Plenkovićev izbor za fotelju ministra vanjskih i europskih poslova. No, na toj je poziciji izdržao sve do sredine lipnja 2017. kada je sam podnio ostavku, pravdajući se da se više želi posvetiti Hrvatskoj kroz rad u tajništvu HDZ-a, gdje je bio politički tajnik. Na unutarstranačkim izborima 2020. je pokušao srušiti Andreja Plenkovića, zajedno s Ivanom Penavom i Mirom Kovačem, no dobio je malu potporu stranačkih kolega. Navodi se kao saborski zastupnik i član središnjeg odbora HDZ-a. U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova zamijenila ga je Marija Pejčinović Burić.

Marija Pejčinović Burić zamijenila je Davora Ivu Stiera na mjestu ministra vanjskih i europskih poslova. No, kao i Lovro Kuščević, zadržala se svega dvije godine, ali ne zbog afere, već zbog odlaska na bolje radno mjesto. Naime, promjenom saziva u tijelima Europske unije, Pejčinović Burić je izabrana za glavu tajnicu Vijeća Europe.

Predrag Štromar

Darko Horvat je preuzeo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta od Martine Dalić, da bi u novom sazivu Vlade došao umjesto Štromara u Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Saborska oporba je dvaput tražila njegovu smjenu. O posljednjem zahtjevu, zbog još uvijek nezapočete obnove potresom stradalih područja trebalo se raspravljati u srijedu. No, policija ga je uhitila u subotu zbog namještanja državnih potpora pojedinim tvrtkama za vrijeme njegova boravka u Ministarstvu gospodarstva. Završio je u jednomjesečnom istražnom zatvoru. Premijer Plenković ga je razriješio na osobni zahtjev, a tek treba vidjeti što će odlučiti tijela HDZ-a u kojima je član.

Horvatova prethodnica u Ministarstvu gospodarstva, Martina Dalić uspješna je ekonomistkinja i jedna od značajnijih članica HDZ-ovih Vlada. Nakon boravka u brojnim institucijama i rada na pristupanju Hrvatske EU, Dalić je dobila resor gospodarstva. No, ubrzo se kompromitirala kad su se u javnosti pojavile informacije kako nije ona pisala Zakon o postupku izvanredne uprave, kako je službeni nazvo Lex Agrokora, već su to učinili njeni konzultanti iz privatnih agencija i odvjetničkih ureda. Takav je Zakon prošao u Ministarstvu, ali i u Saboru, zbog čega se spekuliralo o stvarnim razlozima stvaranja zakona koji je Agrokor kao strateški važnu kompaniju prebacio iz ruku Ivice Todorića u vlasništvo Fortenova grupe, koaj trenutno rasprodaje tvrtke koje su bile dijelom koncerna Agrokor. Dalić je podnijela ostavku 14. svibnja 2018., a od 3. veljače prošle godine je predsjednica Uprave Podravke.

Pavo Barišić bio je ministar znanosti i obrazovanja u prvoj Plenkovićevoj Vladi. Javnosti je najviše ostao upamćen kad je prijavljen zbog autoplagiranja, odnosno nepravilnog citiranja vlastite znanstvene građe, doktorskoga rada obranjenoga 1989. na Sveučilištu u Augsburgu. Sabor ga je razriješio dužnosti 9. lipnja 2017., kada ga je zamijenila Blaženka Divjak, koja je ondje došla po koalicijskom sporazumu između HDZ-a i HNS-a. Barišić je potom postao dekanom novoosnovanog Fakulteta Hrvatskih studija, no rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras ga je smijenio nakon što je počeo propitivati financije njegova bliskog suradnika, prprektora Ante Čovića.

Blaženka Divjak naslijedila je Pavu Barišića u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te nakon mnogo neuspjelih pokušaja uspjela djelomično reformirati hrvatsko osnovno i srednje obrazovanje. Njena liberalna kurikularna reforma nije se svidjela mnogim dotadašnjim krojiteljima obrazovanja u Hrvatskoj, no premijer Plenković ju je s ministarske pozicije uklonio tek nakon prošlih parlamentarnih izbora, kad je HDZ odlučio stvoriti novu koaliciju bez HNS-a. Ostat će upamćena i po brojnim raspravama s Nacionalnim stožerom ivilne zaštite oko epidemioloških mjera u školama, ali i po uspješnoj implementaciji online-nastave.

Gabrijela Žalac bila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU od početka prve Plenkovićeve vlade do smjene 19. srpnja 2019. Probila se zahvaljujući vezama s moćnim HDZ-ovcem iz Slavonije, Tomislavom Čuljkom te vrlo dobrim odnosima s premijerom Plenkovićem. Oporba je često isticala da je Hrvatska zahvaljujući njoj povukla jednoznamenkasti iznos potpora iz fondova EU, a njeno se ime veže uz nekoliko afera. Najprije je 2019. Mercedesom udarila djevojčicu, a nakon što je sama otkrila da joj je vozačka dozvola istekla tri godine ranije, podnijela je ostavku koju Plenković nije prihvatio. Tada je ispod rada prošlo da je pogodovala tvrtci Ampelos za izradu softvera za ministarstvo, zbog čega je i uhićena te je provela dva mjeseca u Remetincu. To se dogodilo nakon rekonstrukcije Vlade kojom je Plenković počistio nekoliko aferama opterećenih ministara. Žalac se spominje i u aferi Vjetroelektrane, jer je na traženje Josipe Rimac, koristila svoj utjecaj kako bi osigurala HBOR-ov kredit za izgradnju vjetroelektrane Krš-Pađene. Na ministarskoj poziciji ju je zamijenio Marko Pavić.

Marko Pavić je jedan od onih koji su kod Plenkovića sjedili na dvije ministarske fotelje. Najprije je od Tomislava Ćorića preuzeo resor rada i mirovinskog sustava, gdje se istaknuo po mučnim pregovorima oko mirovinske reforme, a zatim je od Gabrijele Žalac preuzeo resor regionalnog razvoja i fondova EU. Poznat je po aferi Parfem sa samog kraja svog mandata, jer je peglao karticu Ministarstva na skupa vina, olovke i parfeme, a nije dokazao da se radi o službenim poklonima za dio visokih predstavnika EU. No, nikad nećemo doznati je li ta afera bila dovoljna da premijera Plenkovića nagna da ga s novim mandatom zamijeni Natašom Tramišak. Jedina kazna koju je Pavić zbog te afere dobio jest 5000 kuna od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Čak je dobio mogućnost da tu kaznu plati na rate. Trenutno je saborski zastupnik i član središnjeg odobra HDZ-a.

Ime bivšeg ministra poljoprivrede, Tomislava Tolušića također se veže uz nekoliko afera. Bivši virovitičko-podravski župan i politički učenik Josipa Đakića u vladi Tima Oreškovića bio je ministar regionalnog razvoja i fondova EU, gdje se nije previše iskazao, baš kao niti njegova nasljednica Gabrijela Žalac. No, Plenković ga je amnestirao i zeznuo se. Naime, Tolušić je najprije bio glavni protagonist afere Špic-papak u kojoj se pojavljuje na snimci s prostitutkom i hrpom kokaina. Obranio se tvrdnjom da mu to smještaju politički protivnici. Pokušao je dizanjem cijena inspekcijskog nadzora robe onemogućiti uvoz hrane iz susjednih zemalja, a ratovao je i s prerađivačima mlijeka. Zatim je u imovinskoj kartici zatajio oko 140 kvadrata okućnice na kojoj se nalazi još jedna kuća, koju je u medijima pokušao opravdati kao pomoćnu prostoriju u kojoj roštilja. Potom je dodijelio milijun kuna novoosnovanom OPG-u čiji je vlasnik imao propalu tvornicu čavala, a spominjalo ga se i u aferi Softver, zajedno sa Žalac. Istražitelji iz Europskog ureda javnog tužitelja smatraju i da je sam sebi dodijelio 2,5 milijuna eura iz Vinske omotnice, programa sufinanciranog iz Fondova EU za razvoj vinarstva. Time je otvorio vlastitu vinariju kojom se i danas bavi. Plenković ga je zbog svega smijenio te na njegovo mjesto postavio Mariju Vučković.

Kontroverzni bivši nogometni sudac Goran Marić u prvoj je Plenkovićevoj vladi najprije bio bez portfelja, a potom je postao ministrom državne imovine, zbog čega se u javnosti raspravljalo da je to ministarstvo osnovano zbog njega. Kako je upravljao državnom imovinom pokazao je nizom afera. Prvo je pod sumnjivim okolnostima, Marićev brat imenovan za člana uprave u jednoj od tvrtki HŽ-a, jer je nešto ranije iz te uprave jedan član razriješen. Potom je u imovinskoj kartici za četiri puta umanjio vrijednost svoje vikendice u Živogošću, a zaboravio je prijaviti i prihode od iznajmljivanja. Potom je propustio navesti i kuću od 67 kvadrata u Remetama, koja je najprije glasila na suprugu, da bi ju kasnije prebacio darovnim ugovorom na sina, kako je više ne bi morao prijavljivati. Potom je Marić prodao državno zemljište vlasniku tvrtke koja je izgradila luksuzni stan u kojem živi njegov sin, da bi sve začinio odobravanjem projekta obnove samostana Majke božje Lurdske u Zagrebu, za kojeg je zauzvrat od župe dobio neupotrebljivi stan i novac. Marić je sam podnio ostavku 16. srpnja 2019., svega tri dana prije druge Plenkovićeve rekonstrukcije Vlade, poručivši medijima da su ga linčovali. Naslijedio ga je Mario Banožić, koji je spajanjem državne imovine s resorom graditeljstva prešao u MORH. Marić se navodi kao član predsjedništva HDZ-a.

Nada Murganić bila je prva ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Za njenog se mandata dogodila ostavka državnog tajnika za demografiju Marina Strmote, nezadovoljnog planovima ministarstva o natalitetnoj politici, ali i stravično ubojstvo socijalne radnice i pravnika u CZSS Đakovo. Sigurnost tih centara pojačala je financiranjem nabavke blinidranih vrata. S pozicije je otišla u drugoj Plenkovićevoj rekonstrukciji vlade, 19. srpnja 2019. Zbog nagomilanih problema u sustavu socijalne skrbi oporba je tražila i njenu ostavku, no Plenković je to dulje vremena odgađao. Murganić je sada saborska zastupnica, članica predsjedništva HDZ-a te predsjednica Zajednice Žena Katarina Zrinski. U ministarstvu ju je naslijedila Vesna Bedeković.

Vesna Bedeković zamijenila je Nadu Murganić nakon rekonstrukcije vlade i zadržala se sve do novog Plenkovićevog mandata. Nije napravila puno u sustavu socijalne skrbi, osim što se iskristalizirao problem zbrinjavanja starijih osoba u domovima. Za vrijeme njenog mandata su se dogodile dvije tragedije. Prvo je u požaru ilegalnog omoćnog objekta staračkog doma u Andraševcu izgorjelo šestero štićenika, zbog čega je vlasnica doma osuđena na 4,5 godine zatvora. Potom je u travnju 2020., unatoč epidemiološkim mjerama, koronavirus uzeo 18 života u splitskom Domu za starije osobe. Inspekcijski nalaz ministarstva demografije i zdravstva pokazao je kako nisu nađene nepravilnosti, zbog čega se sumnjalo da je nalaz napravljen kako se ne bi teretilo ravnatelja doma, HDZ-ova Ivana Škaričića. Bedeković je trenutno saborsak zastupnica i članica središnjeg odbora HDZ-a, a u objedinjenom MInistarstvu rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i demografije ju je zamijenio Josip Aladrović.

Milan Kujundžić bio je ministar zdravstva koji je uspio preživjeti prvu Plenkovićevu vladu i njene dvije rekonstrukcije, iako je imao podosta afera. On je, kao i mnogi njegovi kolege iz vlade, varao u imovinskoj kartici. Najprije nije objasnio kako je kupio kuću u Maksimiru površine 288 kvadrata, a zatim je za 50 posto smanjio vrijednost druge kuće u Markuševcu. Na kraju je ispalo da su kuću kupili sami od sebe, a da im je novac pritom posudio vlasnik jednog ljekarničkog lanca. Bilo je problema i s kućom u Ivanbegovini, koju je Kujundžić u imovinskoj kartici skratio na 100 kvadrata bez okućnice, iako zapravo ima 184 kvadrata i leži na 1016 kvadrata okućnice. Pritm su njegovi rođaci napali novinarku koja je došla snimiti kuću. Osim toga, zaboravio je navesti dva apartmana na Pagu i oranicu u Novom Zagrebu. Doznalo se i kako je Ministarstvo zdravstva isplatilo 4,7 milijuna kuna bivšem poslovnom partneru i susjedu Kujundžićevih, Nevenu Mrkši. Sve je to otkriveno u posljednjem tjednu siječnja 2020., netom prije nego što će epidemija koronavirusa stići u Europu, pa ga je premijer Plenković razriješio i na njegovo mjesto postavio Vilija Beroša.

General Damir Krstičević bio je ministar obrane sve do nekoliko posljednjih tjedana prve Plenkovićeve vlade. Ostat će upamćen po neuspjeloj kupnji rabljenih američkih borbenih zrakoplova F-16 od Izraela te po dvije nesreće u kojima je poginulo dvoje i ozlijeđeno osam vojnika. Najprije je kod Paga u siječnju 2020. pao novi helikopter Kiowa, a zatim se na ravnom dijelu poligona u Kinu prevrnulo oklopno vozilo, što je Krstičević zataškao. I on je imao problema s nekretninama, uglavnom smanjujući njihovu kvadraturu ili ih uopće ne navodeći u imovinskoj kartici. Njegovom ranijem odlasku presudili su i brojni slučajevi vojničke nediscipline, zbog čega je na kraju podnio ostavku. U MORH-u ga je zamijenio Mario Banožić, a i dalje je član nacionalnog vijeća HDZ-a.

Gari Cappelli bio je ministar turizma u prvoj Plenkovićevoj vladi. Može se pohvaliti rekordnim turističkim rezultatima u 2019. godini. Iako nije imao afera, Plenković se odrekao njegovih usluga formiranjem druge vlade u kojoj ga je zamijenila Nikolina Brnjac. Kao i dobar dio ministara s ove liste, Cappelli je saborski zastupnik i član središnjeg odbora HDZ-a.