Ovih je dana najavljena velika promjena u obrazovnom sustavu, a isprva je objavljeno da je riječ o uvođenju "male mature". No, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs potom je demantirao da će to biti mala matura. Kazao je kako je dao nalog za pokretanje projekta izrade nacionalnog ispita kojim bi se vrednovalo znanje učenika osnovnih škola nakon dva obrazovna ciklusa, ali da to zasad ne bi bila podloga za upis u srednje škole.
"To bi bili standardizirani testovi koji bi se provodili u svim školama u Hrvatskoj, jedan nakon petog razreda, a drugi nakon osmog razreda. (...) Dakle, dobili bismo jasan presjek kvalitete obrazovnog sustava u tih osam razreda, ali ja niti jednom riječju nisam spomenuo malu maturu", kazao je Fuchs novinarima u utorak.
Od 2022. ispiti iz hrvatskog jezika i matematike
U obrazovni sustav ipak se ne uvodi mala matura kao klasičan postupak provjere znanja na kraju osnovnoškolskog obrazovanja i ekvivalent državnoj maturi u srednjim školama, a pogotovo se to ne planira provesti u ovoj školskoj godini, piše Slobodna Dalmacija. Ideja je da se s pomoću standardiziranih ispita na razini čitave države kontinuirano, svake godine, provjeravaju objektivna postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama, i to u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa, što znači da bi se takvi ispiti provodili u 5. i 8. razredu osnovne škole. Riječ je o dvjema generacijama koje ukupno obuhvaćaju oko 80 tisuća učenika.
Plan je da se u početku provode nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika i matematike, a kao najraniji datum njihove provedbe spominje se proljeće 2022. godine. Takvi ispiti ne bi se, barem u početku, vrednovali klasičnim brojčanim ocjenama, niti bi imali utjecaja na konačnu ocjenu iz nekog predmeta, ali bi se dijelovi rezultata učenika u ispitivanju u 8. razredu mogli iskoristiti prilikom selekcije učenika za upis u srednje škole.
24.08.2020., Zagreb - U Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljene Upute za sprjecavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 vezano za rad predskolskih ustanova, osnovnih i srednjih skola u skolskoj godini 2020./2021. Ministar Radovan Fuchs i Ivana Pavic Simetin, zamjenica ravnatelja HZJZ.
'U EU-u se danas koriste isključivo nacionalni ispiti'
"Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja, uz Grčku, područje Belgije u kojemu se govori njemačkim jezikom te Bosnu i Hercegovinu, koja nema standardizirane ispite, odnosno nacionalne ispite u osnovnom obrazovanju kojima se sustavno prate postignuća u ključnim sadržajnim područjima. Cilj je takvog testiranja provjera kvalitete sustava, ali tako istovremeno evaluirate učenika, nastavnika, predmet, školu i cijeli sustav te im dajete povratnu informaciju o postignućima u temeljnim znanjima i kompetencijama, ali što je još važnije, i o potencijalnim uzrocima dobrih, ali i loših elemenata kako na razini škole, tako i regije, ali i cijele zemlje", kaže ministar Fuchs dodajući da se sve to može dignuti i na razinu male mature.
Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Ivana Katavić također pojašnjava da mala matura i nacionalni ispiti nisu isto.
"Ali, naziv "mala matura" upućuje na to da će se osim uvida u kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava, rezultati učenika na nacionalnim ispitima u osmom razredu moći koristiti i za upis u srednje škole. Mala matura kao oblik ispitivanja u zemljama Europske unije je napušten, danas se koriste isključivo nacionalni ispiti", kaže Katavić.
'Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenama'
Katavić ističe da NCVVO tek priprema model nacionalnih ispita, kao i načina na koji će se rezultati iz osmog razreda moći koristiti za upise u srednje škole. No, posve sigurno ti testovi neće biti identični postojećim, klasičnim školskim ispitima provjere znanja ili testovima državne mature, nego će to biti testovi primjene znanja.
"Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenama. U petim razredima oni će dati samo uvid u kvalitetu, a rezultati će vjerojatno biti iskazani opisno i neće se uzimati u obzir za upis u srednje škole. U osmim razredima, osim povratne informacije o kvaliteti, dio rezultata moći će se iskoristiti i za selekciju prilikom upisa u srednje škole. Još razmišljamo kako to omogućiti, na primjer, možda ćemo dio rezultata iskazati u postocima, pa će srednja škola u koju se dijete upisuje dobiti informaciju da je učenik ispit iz matematike riješio sa stopostotnom ili 50-postotnom točnošću. To je informacija koja bi mogla biti važna matematičkim i srodnim gimnazijama", kazala je Katavić za Slobodnu Dalmaciju.
