Prof. dr. Ivan Koprić, šef Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, poznati borac za racionalizaciju državne uprave i lokalne samouprave u Hrvatskoj, na svom je Facebook profilu upozorio na upravo objavljeni izvještaj o indeksu međunarodne usporedbe efektivnosti javnih uprava u 2019. godini (InCiSe projekt koje pokrenula Blavatnik School of Government sa Sveučilišta Oxford) u koji je uključeno dodatnih sedam zemalja u usporedbi s prvim izvještajem iz 2017. godine – među njima i Hrvatska.
Prema indikatorima uspješnosti i kvalitete na kojima se bazira oksfordski indeks, Hrvatska je od 38 obuhvaćenih zemalja završila na nimalo laskavom – 35. mjestu. Prof. Koprić kaže da to nije "ni za plač niti za smijeh", nego "pogled u zrcalo koji otkriva nelijepo lice naše uprave." Zamolili smo ga u kratkom razgovoru za Net.hr da malo pojasni tajnu hrvatskog lošeg plasmana. Dr. Koprić pojašnjava da ovaj nizak rang nije samo pokazatelj lošeg stanja u našoj javnoj upravi nego još više – jadnog stanja podataka o javnoj upravi koji su dostupni. Na ljestvici kvalitete podataka o javnoj upravi Hrvatska je uvjerljivo najlošija, zauzima mjesto na samom začelju.
Krug RH (plavo), u usporedbi s prosjekom drugih zemalja (isprekidana crta)
"To je i inače veliki problem, ne samo nas kojima je u znanstvenim istraživanjima i stručnom radu potreban niz pouzdanih i otvorenih podataka o javnoj upravi, nego i problem na koji nailazi Europska komisija u svojim pokušajima utvrđivanja pravog stanja stvari", komentira dr. Koprić. "U Hrvatskoj se uobičajilo da se podaci o važnim aspektima organizacije, funkcioniranja i ljudskim potencijalima ne prikupljaju na standardni način, način uobičajen u svijetu, nego se prikupljaju samo ako to netko od moćnih ljudi iz Vlade hoće i treba, te da se tako prikupljeni podaci onda ne objavljuju redovito i na prikladan način. Ministarstvo uprave povremeno objavi neke podatke, ali to je još jako slabo, a osim toga bilo bi bolje da se uspostave registri, te da imamo uvid u one podatke iz registara koji su uobičajeno javno dostupni u drugim zemljama", objašnjava dr. Koprić lošu praksu upravljanja podacima koji bi mogli i trebali biti dostupni ne samo stručnoj javnosti nego i cjelokupnoj javnosti.
Dr. Koprić izdvaja primjer registra službenika javne uprave. Taj registar u Hrvatskoj postoji, ali, kaže Koprić, "zahvaljujući pogreškama u zakonskoj regulaciji i želji da se zadrži tajnost čak i podataka koji nesumnjivo moraju biti javni" - nije otvoren. Takvih primjera ima još. "To sve omogućava manipulacije, a u ovom slučaju je dovelo do toga da neki aspekti jednostavno nisu primjereno rangirani. Nadam se da će priključenje OECD-u (Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, op.a.) odnosno već sami pregovori dovesti do toga da se poboljša kvaliteta i otvorenost podataka o javnoj upravi", kaže dr. Koprić.
Fijasko s digitalizacijom javne uprave
Na pitanje je li ga neki pokazatelj posebno neugodno iznenadio, dr. Koprić izdvaja 38. mjesto – dakle, posljednje – u digitalizaciji. "Digitalizirane usluge su ocijenjene jako slabo, što je posljedica odugovlačenja s početkom sustava e-poslovanje, uz jako spor razvoj sustava e-građanin, uz opću nebrigu za uključivanje većeg broja subjekata u te sustave i nepostojanje informiranja i edukacije za njihovo korištenje. I u tehničkom i u organizacijskom smislu nema povezanosti registara, pitanje e-potpisa se nepotrebno komplicira, nemamo ni naznaka da bi se omogućilo e-glasanje i drugi oblici e-demokracije, posebno na lokalnoj razini itd.", kaže dr. Koprić.
Hrvatska je još posebno loše rangirana u dvije dimenzije: otvorenosti javnog upravljanja i kvalitete oblikovanja javnih politika. Koprić smatra da je to posljedica zatvorenosti političkog sustava za utjecaj građana i krajnje jadnog stanja participacije građana u javnom odlučivanju. "Pitanje konzultacija u donošenju propisa je čisto formalno riješeno, funkcionira samo na državnoj razini, a mišljenja građana se rijetko ili uopće ne uvažavaju. Pored toga, nema utjecaja građana na prethodne faze donošenja odluka o javnim stvarima, kad bi oni trebali utjecati na izbor pitanja o kojima će se donositi odluke i na koja će se potrošiti javna sredstva. Koordinacija javnih politika je loša i ne prate se učinci nego se daju paušalne političke ocjene već kako kome paše o rezultatima koji su postignuti", objašnjava Koprić.
Temom digitalizacije posebno se bavio bivši šef HDZ-a Tomislavom Karamarkom
On kaže kako nije iznenađen da su nas mnoge zemlje tranzicije pretekle u mnogim pokazateljima jer već nekoliko godina radi za Europsku komisiju na projektu EUPACK te komparira zemlje EU-a po različitim aspektima i dimenzijama kvalitete javne uprave – i Hrvatska je stalno negdje pri začelju "uz poneki dobar pa čak i natprosječan rezultat u pitanjima koja najčešće nisu politički senzitivna."
"Nažalost, navikao sam na loše rezultate međunarodnih usporedbi, i uz manje primjedbe, mogu reći da one dobro upućuju na glavne probleme i reformske potrebe hrvatske javne uprave. No, s druge strane, jako je dobro da se konačno uspoređujemo s boljima, odnosno najboljima, jer tek nas to može odvratiti od natražnog samozadovoljnog političkog manipuliranja tvrdnjama da 'smo si tak lijepi i divni'. Nismo, i imamo užasno mnogo posla za napraviti da se stanje poboljša", komentira Koprić i sugerira Vladi da se – poput nekih drugih tranzicijskih zemalja, počne ozbiljno baviti problemima javne uprave.
On izdvaja primjer Litve koja si je doslovno postavila ciljeve da u određenim dimenzijama pružanja javnih usluga značajno napreduje na ljestvici zemalja članica EU-a te su rezultati već vidljivi – takav cilj jako dobro djeluje na konkretne aktivnosti u reformi njihove javne uprave. "Bez jasnih ciljeva i mjerljivih indikatora najlakše je pričati političke priče koje građanima nisu provjerljive", upozorava Koprić. Na pitanje je li ovako loš plasman Hrvatske na InCiSe projektu nešto što bi trebalo zabrinuti ministra uprave Lovru Kuščevića, Koprić odgovara: "Da sam na njegovu mjestu, ja bih se zabrinuo i bilo bi me sram. No, pretpostavljam da zato i jesmo raspoređeni ovako kako jesmo."
